![]() |
POMOZIMO ŠKVERU! |
21=00
4.28
Nije svaki dan
Božić ... i nije nikad 26.12. bilo u
4.28: 15°C. Bilo je
trenutno: uglavnom oblačno i zna bi bit smjer vjetra: I pri brzini od
19 km/h a vlažnost (da vlažnost!) bi bila i: 77%.
nije svaki dan Božić ... copy/pastea sam samo koliko sam moga izdurat:
21.listopada 2008.
Nesreća u škveru: Radnik ostao bez šake
Elektromehaničar Neven Tomić (46) iz Splita teško je ozlijeđen u radnoj nesreći koja se dogodila u ponedjeljak u splitkom škveru.
Nesretni je radnik oko 15 sati u Brodosplitu radio u Predmontažnoj hali gdje je sa još jednim kolegom pripremao automtsku liniju za zavarivanje koja mu je u jednom momentu zahvatila desnu ruku i zgnječila šaku.
Hitno je prevezen u KBC Split gdje je operiran i, kako doznajemo iz bolnice, šaka mu je amputirana. Osim što je nesretni radnik izgubio šaku u bolnici mu je konstantiran prijelom podlaktice i nadlaktice desne ruke.
BOŽO PAVKOVIĆ napisa za www.dalmacijanews.com

Nije bija ni 22.rujna 2009.:
NESREĆA U ŠKVERU
Poginuo radnik u pulskom Tehnomontu
Radnik je smrtno
stradao u pulskom brodogradilištu Tehnomont tijekom zavarivanja, kad je iz još
neutvrđenih razloga došlo do zapaljenja, izvijestio je Regional Express
Nesretni je radnik,
čiji se identitet još utvrđuje, ostao zatočen u sekciji, a mrtvog su ga izvukli
pripadnici pulske vatrogasne postrojbe koji su, zajedno s policijom i hitnom
pomoći, stigli na mjesto nesreće.
Okolnosti zbog kojih je došlo do tragičnog događaja se još uvijek utvrđuju, a ekipa za očevid je na terenu. (www.tportal.hr)
Okolnosti zbog kojih je došlo do tragičnog događaja se još uvijek utvrđuju, a ekipa za očevid je na terenu. (www.tportal.hr)

Jučer je bija Božić. I nije svaki dan. 26. rujna 2011 je bija i vakvi:
JOŠ JEDNA NESREĆA U ŠKVERu
Radnik u Uljaniku pao s platforme i
teško se ozlijedio
Nesreća se
dogodila u ponedjeljak oko 20 sati, a ozlijeđeni radnik je na liječenju u pulskoj općoj bolnici
Četrdesettrogodišnji
radnik s područja Ližnjana inače zaposlenik jedne pulske tvrtke što poslovno
surađuje s brodogradilištem Uljanik, u vrlo je teškom stanju i nalazi se u
jedinici za intenzivno liječenje pulske Opće bolnice. Radnik je stradao
preksinoć pri padu s tri metra visoke platforme u hali brodogradilišta na
Uljanikovom otoku.
- Riječ je o vrlo teškim
ozljedama pretežito u predjelu glave, vrata i prsnog koša koje mu ugrožavaju
život. On je istu večer kad je stradao operiran u pulskoj bolnici i nakon toga
je smješten na odjel intenzivne njege gdje su poduzete sve mjere potrebne za
održavanje vitalnih funkcija, odgovorio je glasnogovornik pulske Opće bolnice
Goran Paić na naš upit o zdravstvenom stanju stradalog radnika.
U pulskom brodogradilištu prošle su godine smrtno stradala
dvojica radnika, a stradavanje 43-godišnjaka je prva ovogodišnja teža nesreća
na radu u škveru. Lani je tako 30. lipnja
na početku radnog dana, nešto prije osam sati obavljajući elektrolučno
zavarivanje u trupu jaružara stradao 42-godišnji Puljanin Bosiljko Franjić.
Tijekom zavarivanja je naime došlo do iskrenja i požara koji je zahvatio radnu
odjeću, a potom i tijelo ranika koji je zadobio opekline na 80 posto tijela. Od
teških ozljeda radnik je preminuo nekoliko dana kasnije. Potkraj 2010. smrtno
je stradao i 47-godišnji Miodrag Marković iz Pule koji je kao zaposlenik
Uljanik Strojogradnje teško ozlijeđen dok je radio na tokarskom stroju.
Marković je teških ozljedama preminuo u pulskoj Općoj bolnici nekoliko
sati nakon stradavanja.
Ali to je i druga nesreća u hrvatskim brodogradilištima u
posljednjih desetak dana. Naime, prošloga
je četvrtka u eksploziji plinske boce u riječkom "Viktoru Lencu"
poginuo 52-godišnji Ivica Petrović iz Dražica. Nesreća se
dogodila dok je radio u jednoj od donjih komora trupa njemačkog broda
"Algarve", koja se trenutno nalazi na remontu u doku 5. ((www.Novilist.hr)

24. veljače 2001. je bija vakvi:
Brodomonter pao i ozlijedio kralježnicu
Brodomonter
Igor Milanović pao je sa sekcije broda tijekom montaže te ozlijedio kralježnicu
- Sreća što je radnik imao opremu - Pjer Samohod uspješno se oporavlja u
bolnici - Druga radna nesreća u škveru u dva dana
Piše: Ivica MARKOVIĆ
SPLIT — U hali predmontaže oko osam ujuro
s visine 2,10 metara pao je Hrvoje Milanović (23) iz Sinja, zadobivši ozljedu
kralježaka (napuknuće), te je zadržan na liječenju na Odjelu traumatolgije. O
samom događaju Hrvoje, koji radi u škveru kao brodomonter, nam je rekao:
- Skidao sam bragu s dizalice, u jednom trenutku ona se
zaljuljala, te sam tada izgubio ravnotežu i pao s jedne sekcije koja se
montira, a na kojoj sam se nalazio. Udario sam glavom i leđima. Hitna pomoć je
brzo došla i doveli su me ovdje, doktor mi kaže da nije ništa teško i da će sve
biti dobro - kazao nam je Hrvoje.
U hali predmontaže po našem dolasku zatekli smo uobičajenu sliku "radilo se sve u šesnaest". Drago Vrdoljak, poslovođa u hali, hvalio nam je Hrvoja kao dobrog radnika i uzornog momka, te je, među ostalim, rekao:
U hali predmontaže po našem dolasku zatekli smo uobičajenu sliku "radilo se sve u šesnaest". Drago Vrdoljak, poslovođa u hali, hvalio nam je Hrvoja kao dobrog radnika i uzornog momka, te je, među ostalim, rekao:
- Ovdje sam već puno godina poslovođa i ovakve nesreće nisu
česte na svu sreću. Bilo je nesreća, ali one su sastavni dio ovog posla. Hrvoje
je imao kompletnu zaštitnu opremu na sebi i žao mi je što se ovo dogodilo, jer se
radi o krasnom momku, nadam se da će se brzo vratiti na posao. Ovo je u samo
dva dana druga radna nesreća koja se dogodila u škveru, na svu sreću bez smrtne
posljedice. U prvoj, o kojoj smo već pisali teško je u četvrtak nastradao Pjer
Samohod, kada mu je s visine od šest metara na glavu pala daska. On je nakon
nesreće odvezen u bolnicu na Firulama gdje mu je izvršen operativni zahvat, a o
njegovu zdravstvenom stanju jučer ujutro izvijestio nas je dr. Željko Bušić,
dežurni liječnik na Odjelu neurokirurgije:
- On je dovezen u bolnicu s ozljedama opasnim po život (prijelom lubanje s krvarenjem). Međutim nakon operacije se dobro osjeća, više nije životno ugrožen, stanje je stabilno i nadamo se najboljem.
- On je dovezen u bolnicu s ozljedama opasnim po život (prijelom lubanje s krvarenjem). Međutim nakon operacije se dobro osjeća, više nije životno ugrožen, stanje je stabilno i nadamo se najboljem.
- Riječ je o vrlo teškim
ozljedama pretežito u predjelu glave, vrata i prsnog koša koje mu ugrožavaju
život. On je istu večer kad je stradao operiran u pulskoj bolnici i nakon toga
je smješten na odjel intenzivne njege gdje su poduzete sve mjere potrebne za
održavanje vitalnih funkcija, odgovorio je glasnogovornik pulske Opće bolnice
Goran Paić na naš upit o zdravstvenom stanju stradalog radnika.
U pulskom brodogradilištu prošle su godine smrtno stradala
dvojica radnika, a stradavanje 43-godišnjaka je prva ovogodišnja teža nesreća
na radu u škveru. Lani je tako 30. lipnja
na početku radnog dana, nešto prije osam sati obavljajući elektrolučno
zavarivanje u trupu jaružara stradao 42-godišnji Puljanin Bosiljko Franjić.
Tijekom zavarivanja je naime došlo do iskrenja i požara koji je zahvatio radnu
odjeću, a potom i tijelo ranika koji je zadobio opekline na 80 posto tijela. Od
teških ozljeda radnik je preminuo nekoliko dana kasnije. Potkraj 2010. smrtno
je stradao i 47-godišnji Miodrag Marković iz Pule koji je kao zaposlenik
Uljanik Strojogradnje teško ozlijeđen dok je radio na tokarskom stroju.
Marković je teških ozljedama preminuo u pulskoj Općoj bolnici nekoliko
sati nakon stradavanja.
Ali to je i druga nesreća u hrvatskim brodogradilištima u
posljednjih desetak dana. Naime, peošloga je četvrtka u eksploziji plinske boce u riječkom "Viktoru Lencu" poginuo 52-godišnji Ivica Petrović iz Dražica. Nesreća se
dogodila dok je radio u jednoj od donjih komora trupa njemačkog broda
"Algarve", koja se trenutno nalazi na remontu u doku 5.

30. ožujka 2001.
SPLIT: U ŠKVERU LJUTI NA IZJAVE
DA SE KOD NJIH MRTVI VIŠE I NE BROJE
DA SE KOD NJIH MRTVI VIŠE I NE BROJE
Besparica prouzročila prekovremeni rad, a on povećani broj radnih
nesreća
Ove su godine zabilježene tri nesreće u škveru, u kojima je jedan
radnik poginuo, a dvojica su teško ozlijeđena – U škveru se izrađuju propisi
kojima će se oštro kažnjavati nepridržavanje mjera zaštite na radu radnika u
proizvodnji ili rukovoditelja na svim razinama.
Piše: Igor CAKTAŠ
Tri ovogodišnje teške radne nesreće u Brodosplitu
d.d., u kojima su nastradala tri mlada radnika, od kojih je Siniša Vukšić
stradao smrtno, dok su dvojica zadobila teže ozljede, neminovno su, uz veliki
interes javnosti, otvorila pitanja o kvaliteti zaštite na radu u splitskome
škveru. Iako se zna da brodogradnja, ako se izuzme rudarstvo, spada među
najteže industrijske grane u kojima postoji velika mogućnost ozljeđivanja
radnika, uz opasnost za život na pojedinim radnim mjestima, mistifikacija
nedavnih nesreća u krugovima izvan škvera i neprimjerene izjave pojedinih
radnika o tome da se "ovdje mrtvi više ne broje" s pravom su razljutili
sve one kojima je stalo do škvera, ali i objektivnosti.
Prema podacima dobivenim od stručnih službi Brodosplita, u škveru su od njegova postojanja registrirana 42 smrtna slučaja.
Četiri radnika su poginula tijekom prijevoza, a 38 radnika je poginulo u samom škveru. U Brodosplitu je u posljednje vrijeme došlo do izrazito kvalitetnijeg pomaka glede zaštite na radu, a što je povezano s početkom financijskog oporavka, tvrde u škveru. Svim su zaposlenicima osigurana osnovna sredstva zaštite na radu, dok s druge strane kod poslovodstva postoji jedno znatno kvalitetnije opredjeljenje da se ta sredstva efikasnije koriste. Problemi se javljaju upravo u području primjene sredstava zaštite na radu, tako da glavno usmjerenje mora ići prema bitno većoj tehnološkoj disciplini, a što se odnosi na kvalitetnije održavanje radnog mjesta, protočnost komunikacijskih putova i na uporabu zaštitne opreme, koju su radnici zadužili.
Prema podacima dobivenim od stručnih službi Brodosplita, u škveru su od njegova postojanja registrirana 42 smrtna slučaja.
Četiri radnika su poginula tijekom prijevoza, a 38 radnika je poginulo u samom škveru. U Brodosplitu je u posljednje vrijeme došlo do izrazito kvalitetnijeg pomaka glede zaštite na radu, a što je povezano s početkom financijskog oporavka, tvrde u škveru. Svim su zaposlenicima osigurana osnovna sredstva zaštite na radu, dok s druge strane kod poslovodstva postoji jedno znatno kvalitetnije opredjeljenje da se ta sredstva efikasnije koriste. Problemi se javljaju upravo u području primjene sredstava zaštite na radu, tako da glavno usmjerenje mora ići prema bitno većoj tehnološkoj disciplini, a što se odnosi na kvalitetnije održavanje radnog mjesta, protočnost komunikacijskih putova i na uporabu zaštitne opreme, koju su radnici zadužili.
U
škveru sve više prevladava i svijest o dvostrukoj koristi zaštite na radu.
Problematika se sagledava s humano-socijalnog gledišta, jer svaka veća nesreća
na radu ima velike posljedice za radnika i njegovu obitelj. S druge strane,
zaštita na radu sve više postaje sastavni dio jednog cjelokupnog poslovnog
procesa, jer sve posljedice, koje proizlaze iz eventualne nesreće na radu (
bolovanja, odštete, rente) idu na teret poslodavca.
Kada su u pitanju odštete i naknade, te njihova visina, hrvatski sudovi sve više primjenjuju europske kriterije oko određivanja iznosa, po čemu će se i škver morati ravnati. U škveru su upravo u izradi određeni akti, kojima će se dosta oštro kažnjavati nepridržavanje mjera zaštite na radu, bilo da se radi o radnicima u proizvodnji ili rukovoditeljima na svim razinama. U škveru ističu da se problematika zaštite na radu ne rješava od slučaja do slučaja, već se radi o kontinuiranom procesu u kojemu sudjeluje rukovodstvo svih razina, stručne službe i sindikati, neposredno ili preko svojih povjerenika, zaduženih za zaštitu na radu.
U škveru je Služba zaštite na radu hijerarhijski podređena predsjedniku Uprave, što govori o shvaćanju značenja pridržavanja mjera zaštite na radu, naglašavaju u Brodosplitu. U škveru se nadaju da će druga faza tehnološke obnove i nastavak financijskog oporavka, među ostalim, pripomoći smanjenju ozljeda na radu. Često je zbog besparice do sada dolazilo do kašnjenja u nabavci materijala za gradnju brodova, što je zbog tereta rokova isporuke iziskivalo povećani prekovremeni rad, što se može držati jednim od uzroka povećanog broja ozljeda poput lomova kostiju, iščašenja, posjekotina i nagnječenja u jednom teškom razdoblju, koje škverani ocjenjuju prošlošću kakva se više ne smije ponavljati.
Kada su u pitanju odštete i naknade, te njihova visina, hrvatski sudovi sve više primjenjuju europske kriterije oko određivanja iznosa, po čemu će se i škver morati ravnati. U škveru su upravo u izradi određeni akti, kojima će se dosta oštro kažnjavati nepridržavanje mjera zaštite na radu, bilo da se radi o radnicima u proizvodnji ili rukovoditeljima na svim razinama. U škveru ističu da se problematika zaštite na radu ne rješava od slučaja do slučaja, već se radi o kontinuiranom procesu u kojemu sudjeluje rukovodstvo svih razina, stručne službe i sindikati, neposredno ili preko svojih povjerenika, zaduženih za zaštitu na radu.
U škveru je Služba zaštite na radu hijerarhijski podređena predsjedniku Uprave, što govori o shvaćanju značenja pridržavanja mjera zaštite na radu, naglašavaju u Brodosplitu. U škveru se nadaju da će druga faza tehnološke obnove i nastavak financijskog oporavka, među ostalim, pripomoći smanjenju ozljeda na radu. Često je zbog besparice do sada dolazilo do kašnjenja u nabavci materijala za gradnju brodova, što je zbog tereta rokova isporuke iziskivalo povećani prekovremeni rad, što se može držati jednim od uzroka povećanog broja ozljeda poput lomova kostiju, iščašenja, posjekotina i nagnječenja u jednom teškom razdoblju, koje škverani ocjenjuju prošlošću kakva se više ne smije ponavljati.
Crne brojke
Prema podacima dobivenim od stručnih službi
Brodosplita, u škveru je od 1945. godine do danas poginulo 4O radnika. Od l945.
do uključno l987. godine registrirana su 42 smrtna slučaja, ali treba naglasiti
da su četiri radnika poginula tijekom prijevoza, a preostalih 38 je poginulo u
škveru. Od 1988. godine do danas poginula su dva škveranina, jedan l988., a
drugi ove godine. Osim toga, treba istaknuti da su od l988. godine do danas
zabilježena još dva smrtna slučaja, a radi se o pogibiji jednog kooperantskog
radnika, te smrtnom slučaju na brodu tijekom probne vožnje kada je poginuo
inspektor brodovlasnika.

SPLIT: RADNA NESREĆA U ŠKVERU
Radniku nagnječen palac
Radniku nagnječen palac
SPLIT — Tešku tjelesnu
ozljedu nagnječenja palca zadobio je M.B.(55) iz Splita prilikom radne nesreće
u splitskom Brodogradilištu.
Dok se hidrogliser "Krila Brača" spuštao u more, radnik M.B. je pao u more i nagnječio palac. Prevezen je u KB Split, gdje je zadržan na liječenju.
Dok se hidrogliser "Krila Brača" spuštao u more, radnik M.B. je pao u more i nagnječio palac. Prevezen je u KB Split, gdje je zadržan na liječenju.

10. studeni 2004.
STRAVIČNA NESREĆA U BRODOGRADILIŠTU ODNIJELA ŽIVOT OCU, SINU I JOŠ DVOJICI MLADIĆA
TROGIR:
ČETVORICU RADNIKA UGUŠIO PLIN U UTROBI BRODA
U nesreći
su poginuli Ante Vržina (45) i njegov sin Josip (18), iz Kaštel Štafilića, te Danijel Marjanović (18), iz Okruga Gornjeg, i Ante Šamija (18),
iz Kaštel Kambelovca. Stručnjaci će istražiti je li poštovan Zakon o zaštiti na
radu
TROGIR - Četiri osobe su izgubile život u najvećoj tragediji u
šezdesetogodišnjoj povijesti Brodotrogira, koja se dogodila u utorak, nešto
poslije 8 sati ujutro. Poginuli su poslovođa u Brodotrogiru Ante Vržina (45) i
njegov osamnaestogodišnji sin Josip iz Kaštel Štafilića, inače djelatnik
kooperantske tvrtke Bubis-M iz Trogira, te još dvojica njegovih
osamnaestogodišnjih kolega Danijel Marjanović iz Okruga Gornjeg i Ante Šamija
iz Kaštel Kambelovca. Osim poginulih, u nesreći je pet osoba lakše ozlijeđeno,
zbog čega su primljeni u Dom zdravlja Trogir gdje su primili određene doze kisika.
Nakon obrade su pošteni na kućnu njegu.
Nesreća se dogodila oko 8.15 sati na brodu Atlantik Frigo, u vlasništvu Mediteranske plovidbe iz Korčule. Radi se o brodu za prijevoz hlađenih tereta, nosivosti 11.000 tona, koji je 1989. godine izrađen u Brodosplitu.
Radnici su obavljali remontne poslove na Atlantiku koji je u trogirski škver stigao u subotu. Josip, njegov otac, Danijel, Ante i još dvojica radnika su se nalazili u dvoboku s desne strane broda, u prostoru skladišta broj 1. Dok su oni čistili tank s vanjske strane broda su drugi radnici rezali vanjsku oplatu na boku tanka. U jednom trenutku je došlo do zagrijavanja pur smjese koja je nedugo nakon toga spustila plin. Dvojica radnika uspjela su se izvući iz tanka, dok su se, na žalost, četvorica spomenutih ugušila. Na mjesto događaja ubrzo su stigli državni inspektor za zaštitu na radu, djelatnici policije i dežurni istražni sudac Županijskog suda u Splitu Marko Brdar.
— Nakon obavljenog očevida mogu potvrditi da su četiri djelatnika preminula zbog gušenja plinom koji je izbio pregrijavanjem pur smjese zbog rezanja lima s vanjske strane. Požara nije bilo, a o kojem se plinu točno radi za sada ne znamo. Dao sam nalog da se provjeri na koji je način obavljen posao, je li se poštovala zaštita na radu, a već u srijedu bi trebali očevid obaviti i djelatnici Centra za krim-vještačenja "Ivan Vučetić" iz Zagreba, izjavio je sudac Brdar.
Za razliku od suca Brdara, državni inspektor nije htio davati nikakve izjave za javnost. Ova je tragedija duboko pogodila sve stanovnike Trogira. Cijelo jutro u gradu se samo o tome pričalo.
— Eto, iako živim u samoj blizini škvera nisam čuo ništa neobično. Posumnjao sam da se nešto dogodilo kada sam prvo čuo zvuk sirene iz smjera Brodotrogira, a nešto kasnije i bolničko vozilo. Ovo je zaista grozna tragedija. Do sada se takva nije dogodila, osim one s kraja sedamdesetih kada je eksplodirao plinovod. Tada je poginulo dvoje radnika, pripovijeda nam Vicko Radić.
Sedamnaestogodišnjeg Matka Munjizu zatekli smo u Domu zdravlja Trogir. Upravo je primao kisik nakon što je stradao u škveru. Do tamo ga je dovezlo vozilo hitne pomoći. Još je uvijek zbunjen. Kaže da se osjeća loše zbog svega što se dogodilo. Činjenicu da su stradala četvorica mladih ljudi nije mogla podnijeti ni dežurna liječnica Snježana Ljubić. Stradale je, kaže, poznavala osobno jer su u nekoliko navrata bili po pomoć zbog lakših radnih ozljeda. Iako se stradale pokušavalo reanimirati to liječnicima, na žalost, nije uspjelo.
Predsjednik Uprave Brodotrogira Mateo Tramontana zajedno je s predsjednikom Nezavisnog sindikata Đanijem Lučinom i Slavkom Bilotom iz Sindikata metalaca Hrvatske održao kratku konferenciju za novinare. Na upite novinara u vezi s poštovanjem Zakona o zaštiti na radu, direktor škvera nije imao odgovore pravdajući to šokom izazvanim tragičnim događajem. Kako doznajemo, Ante Vržina je bio član Nezavisnog sindikata, i, kako je novinarima odgovorio predsjednik, oni nisu imali nikakve dojave o propustu u radu. Zaista se na kraju postavlja pitanje zašto su se u isto vrijeme čistači nalazili u tanku, dok su kolege vani rezali oplatu. Zbog čega radnici nisu dobili tehnološku uputu gdje i tko se treba nalaziti? Ako u Brodotrogiru poštuju upute o radovima u zatvorenim brodskim prostorima, tko je ovoga puta pogriješio? Pitanja je zaista mnogo. Nameće se još jedno, a to je da bi trebalo u javnost izići s imenom osobe koja je dala dozvolu da se posao organizira na ovako pogibeljan način.
ŽAKLINA
JURIĆNesreća se dogodila oko 8.15 sati na brodu Atlantik Frigo, u vlasništvu Mediteranske plovidbe iz Korčule. Radi se o brodu za prijevoz hlađenih tereta, nosivosti 11.000 tona, koji je 1989. godine izrađen u Brodosplitu.
Radnici su obavljali remontne poslove na Atlantiku koji je u trogirski škver stigao u subotu. Josip, njegov otac, Danijel, Ante i još dvojica radnika su se nalazili u dvoboku s desne strane broda, u prostoru skladišta broj 1. Dok su oni čistili tank s vanjske strane broda su drugi radnici rezali vanjsku oplatu na boku tanka. U jednom trenutku je došlo do zagrijavanja pur smjese koja je nedugo nakon toga spustila plin. Dvojica radnika uspjela su se izvući iz tanka, dok su se, na žalost, četvorica spomenutih ugušila. Na mjesto događaja ubrzo su stigli državni inspektor za zaštitu na radu, djelatnici policije i dežurni istražni sudac Županijskog suda u Splitu Marko Brdar.
— Nakon obavljenog očevida mogu potvrditi da su četiri djelatnika preminula zbog gušenja plinom koji je izbio pregrijavanjem pur smjese zbog rezanja lima s vanjske strane. Požara nije bilo, a o kojem se plinu točno radi za sada ne znamo. Dao sam nalog da se provjeri na koji je način obavljen posao, je li se poštovala zaštita na radu, a već u srijedu bi trebali očevid obaviti i djelatnici Centra za krim-vještačenja "Ivan Vučetić" iz Zagreba, izjavio je sudac Brdar.
Za razliku od suca Brdara, državni inspektor nije htio davati nikakve izjave za javnost. Ova je tragedija duboko pogodila sve stanovnike Trogira. Cijelo jutro u gradu se samo o tome pričalo.
— Eto, iako živim u samoj blizini škvera nisam čuo ništa neobično. Posumnjao sam da se nešto dogodilo kada sam prvo čuo zvuk sirene iz smjera Brodotrogira, a nešto kasnije i bolničko vozilo. Ovo je zaista grozna tragedija. Do sada se takva nije dogodila, osim one s kraja sedamdesetih kada je eksplodirao plinovod. Tada je poginulo dvoje radnika, pripovijeda nam Vicko Radić.
Sedamnaestogodišnjeg Matka Munjizu zatekli smo u Domu zdravlja Trogir. Upravo je primao kisik nakon što je stradao u škveru. Do tamo ga je dovezlo vozilo hitne pomoći. Još je uvijek zbunjen. Kaže da se osjeća loše zbog svega što se dogodilo. Činjenicu da su stradala četvorica mladih ljudi nije mogla podnijeti ni dežurna liječnica Snježana Ljubić. Stradale je, kaže, poznavala osobno jer su u nekoliko navrata bili po pomoć zbog lakših radnih ozljeda. Iako se stradale pokušavalo reanimirati to liječnicima, na žalost, nije uspjelo.
Predsjednik Uprave Brodotrogira Mateo Tramontana zajedno je s predsjednikom Nezavisnog sindikata Đanijem Lučinom i Slavkom Bilotom iz Sindikata metalaca Hrvatske održao kratku konferenciju za novinare. Na upite novinara u vezi s poštovanjem Zakona o zaštiti na radu, direktor škvera nije imao odgovore pravdajući to šokom izazvanim tragičnim događajem. Kako doznajemo, Ante Vržina je bio član Nezavisnog sindikata, i, kako je novinarima odgovorio predsjednik, oni nisu imali nikakve dojave o propustu u radu. Zaista se na kraju postavlja pitanje zašto su se u isto vrijeme čistači nalazili u tanku, dok su kolege vani rezali oplatu. Zbog čega radnici nisu dobili tehnološku uputu gdje i tko se treba nalaziti? Ako u Brodotrogiru poštuju upute o radovima u zatvorenim brodskim prostorima, tko je ovoga puta pogriješio? Pitanja je zaista mnogo. Nameće se još jedno, a to je da bi trebalo u javnost izići s imenom osobe koja je dala dozvolu da se posao organizira na ovako pogibeljan način.
JOŠKO BREŠAN
Sutra dan žalosti
Ubrzo
nakon što je saznao groznu vijest i sam gradonačelnik Trogira Vedran Rožić
zajedno je s dogradonačelnicom Divnom Hrabar stigao na mjesto događaja.
Tragedija ga je šokirala zbog čega je i sam bio duboko potresen.
— Tragedija se dogodila u najvećoj radnoj organizaciji u Trogiru. Rukovodstvo grada želi izraziti sućut obiteljima stradalih radnika kojima obećavaju pomoć. Zbog ovoga će biti izmijenjen i program obilježavanja blaženog Ivana Trogirskog u subotu, dok će u četvrtak biti proglašen dan žalosti. Sazvali smo i hitnu sjednicu Gradskog poglavarstva. |
Najcrnja stranica
jadranskih navoza
SPLIT -
Najteža nesreća u povijesti hrvatske brodogradnje dogodila se 17. rujna 1971.
godine u riječkom brodogradilištu "3. maj" kada je u strojarnici
švedske novogradnje "Ragna Morthon" poginulo 15 radnika, potvrdili
su nam u utorak u riječkom škveru.
I. CAKTAŠNesretni radnici, zaposlenici "3. maja" i kooperanti, stradali su u požaru do kojega je došlo zbog istjecanja goriva iz cjevovoda. U strojarnici se radilo aparatom za rezanje, što je izazvalo stravičnu nesreću u kojoj je bilo i ozlijeđenih radnika, doznali smo u "3. maju". |
Posljednja korčulanska
ledenica
KORČULA -
Brod Atlantik Frigo izgrađen je u Splitu 1989. godine za korčulansku
Mediteransku plovidbu. Dug je 143 i širok 22,5 metra, a nosivost mu je 10.366
brutotona. Nakon odlaska Pacifika, Dalmacije i Mediteran Friga, koje je na
ime potraživanja odnio Nemr Diab, financijski mešetar libanonskog podrijetla,
posljednja je perjanica korčulanske frigo flote. Kao njihov jedini preostali
frigo brod, koji plovi pod hrvatskom zastavom, prije redovitog remonta u
trogirskome škveru, plovio je iz Ekvadora prema crnomorskim lukama, prevozeći
banane. Nakon kraćeg remonta trebao je nastaviti plovidbu prema zacrtanim
poslovnim planovima domaćeg brodara. Vidno potresen Frano Botica, direktor
Mediteranske plovidbe, izrazio je duboko žaljenje svima koje je pogodila
velika tragedija. Među brodskom posadom nije bilo ozlijeđenih.
Ž. PETKOVIĆ |
Sućut Jadranke Kosor
ZAGREB -
Jadranka Kosor, potpredsjednica hrvatske Vlade i ministrica obitelji,
branitelja i međugeneracijske solidarnosti, uputila je u povodu smrti
četvorice radnika brzojav sućuti trogirskom brodogradilištu.
"S velikom sam žalošću primila vijest o teškoj nesreći u trogirskom brodogradilištu u kojem su život izgubila četiri radnika. Obiteljima stradalih izražavam duboku sućut, dijeleći s vama iskrenu tugu zbog gubitka najbližih", stoji u brzojavu sućuti potpredsjednice Vlade Jadranke Kosor. |
Rad bez maski, kisika,
zaštite...
Iako nitko
u škveru nije htio izlaziti imenom i prezimenom u javnost, nekolicina nam je
mladih radnika rekla da se u Brodotrogiru ne poštuje Zakon o zaštiti na radu.
Tako je konkretno u ovom slučaju samo dvadesetak minuta nakon tragedije, a
prije dolaska policije i istražnog suca, navodno na nalog šefova dizalica
prenijela na mjesto događaja veliki ventilator. Svjedoci tvrde da je stradali
Ante Vržina pokušao spasiti svog sina Josipa, no umjesto toga stradala su
obojica. U ovome slučaju su stradali, tvrde radnici, trebali imati i maske te
kisik na leđima. Radnici dodaju kako u svom svakodnevnom radu nemaju zaštitne
maske, a često znaju variti u dva četvorna metra. Radi se i s jakom strujom
bez zaštitnih dodataka. Kada bi se malo izvidilo stanje u škveru Trogir
svašta bi se našlo, tvrde naši sugovornici.
|
OBITELJSKA TRAGEDIJA MARIJA VRŽINA U
JEDNOM DANU OSTALA JE BEZ SUPRUGA I SINA
’To ne smije
biti istina, čekam
da mi barem jedan dođe na ručak...’
KAŠTEL ŠTAFILIĆ -
Neizreciva tuga i bol uselila se u utorak ujutro u obitelj Vržina, u vrijeme
kada još nisu pouzdano znali da su u trogirskom brodogradilištu život izgubili
njihovi Ante i Josip. U jednokatnici, na adresi Nehajski put, okupila se
obitelj i rodbina koja je sa suzama i strepnjom čekala službene vijesti iz
trogirskog brodogradilišta.
Gospođa Marija, Antina supruga i Josipova majka, sva je bila u grču dok smo ulazili u dnevnu sobu na katu kuće.
— Ne, to nije istina, ne smije biti istina. Mog muža Antu i sina Josipa čekam da dođu na ručak poslije posla. Da mi barem jedan dođe - zajecala je.
Od kada su čuli za strašne vijesti, a to je bilo oko devet sati ujutro, nazivali su škver, ali glas s druge strane telefonske žice im ništa nije potvrdio ni demantirao od onoga što su čuli. Zvali su i policiju, vatrogasce, ali im nitko nije rekao jesu li Ante (45) i Josip (18) poginuli.
Ante Vržina u škveru je radio punih devetnaest godina, a prije godinu dana tu mu se pridružio i sin Josip koji nije bio zaposlenik škvera nego je radio za jednog privatnika.
— Moj muž je tri godine bio u ratu u 141. brigadi. Prošao je sva ratišta od Drniša do Zadra i preživo. Ni zdravstveno osiguranje od toga nije imao, a kamoli nekakvu korist. A sada ovako da pogine - plačući govori gospođa Marija.
Obitelj Vržina potječe iz Primorskog Doca, a u Štafilić su se doselili već njihovi pradjedovi.
Uz majku Mariju cijelo je vrijeme bila i kći Ružica te mnogobrojna rodbina koja se u tuzi okupila nakon tragičnih vijesti iz trogirskog škvera. Napustili smo ih u trenutku dok je još tinjala kakva-takva nada da među poginulima možda ipak nisu njihov otac i brat jer službene vijesti nikako nisu stizale, samo zlokobne informacije u koje ukućani nikako nisu mogli povjerovati...
Na žalost, one su se ipak pokazale istinitim.
Gospođa Marija, Antina supruga i Josipova majka, sva je bila u grču dok smo ulazili u dnevnu sobu na katu kuće.
— Ne, to nije istina, ne smije biti istina. Mog muža Antu i sina Josipa čekam da dođu na ručak poslije posla. Da mi barem jedan dođe - zajecala je.
Od kada su čuli za strašne vijesti, a to je bilo oko devet sati ujutro, nazivali su škver, ali glas s druge strane telefonske žice im ništa nije potvrdio ni demantirao od onoga što su čuli. Zvali su i policiju, vatrogasce, ali im nitko nije rekao jesu li Ante (45) i Josip (18) poginuli.
Ante Vržina u škveru je radio punih devetnaest godina, a prije godinu dana tu mu se pridružio i sin Josip koji nije bio zaposlenik škvera nego je radio za jednog privatnika.
— Moj muž je tri godine bio u ratu u 141. brigadi. Prošao je sva ratišta od Drniša do Zadra i preživo. Ni zdravstveno osiguranje od toga nije imao, a kamoli nekakvu korist. A sada ovako da pogine - plačući govori gospođa Marija.
Obitelj Vržina potječe iz Primorskog Doca, a u Štafilić su se doselili već njihovi pradjedovi.
Uz majku Mariju cijelo je vrijeme bila i kći Ružica te mnogobrojna rodbina koja se u tuzi okupila nakon tragičnih vijesti iz trogirskog škvera. Napustili smo ih u trenutku dok je još tinjala kakva-takva nada da među poginulima možda ipak nisu njihov otac i brat jer službene vijesti nikako nisu stizale, samo zlokobne informacije u koje ukućani nikako nisu mogli povjerovati...
Na žalost, one su se ipak pokazale istinitim.

11. studeni 2004.
TROGIR: POSLOVOĐU I TROJICU MLADIĆA UGUŠIO UGLJIČNI MONOKSID
ISTRAGA USMJERENA NA SIGURNOST U ŠKVERU
Javnost se pita zašto su u brodsku utrobu upućena tri
neiskusna mladića bez nadzora i što su u to vrijeme radili službenici zaštite
na radu i šef objekta
TROGIR - Ni u srijedu službeno nisu bile poznate pojedinosti nesreće,
ali ni tko je kriv za gušenje četvorice radnika koji su u utorak oko 8.15
smrtno nastradali u Brodotrogiru radeći na brodu Atlantik Frigo Mediteranske
plovidbe iz Korčule.
Nad poginulim poslovođom Brodotrogira Antom Vržinom (45) iz Kaštel Štafilića, njegovim sinom Josipom (18) koji je radio za kooperanta Bubis-M iz Trogira, te dvojicom njegovih kolega Danijelom Marjanovićem (18) iz Okruga Gornjeg i Antom Šamijom (18) iz Kaštel Kambelovca obavljena je obdukcija na Odjelu patologije splitske bolnice. Prema informacijama koje smo dobili od patologa dr. Šimuna Anđelinovića, uzrok njihove smrti je trovanje ugljičnim monoksidom.
Nad poginulim poslovođom Brodotrogira Antom Vržinom (45) iz Kaštel Štafilića, njegovim sinom Josipom (18) koji je radio za kooperanta Bubis-M iz Trogira, te dvojicom njegovih kolega Danijelom Marjanovićem (18) iz Okruga Gornjeg i Antom Šamijom (18) iz Kaštel Kambelovca obavljena je obdukcija na Odjelu patologije splitske bolnice. Prema informacijama koje smo dobili od patologa dr. Šimuna Anđelinovića, uzrok njihove smrti je trovanje ugljičnim monoksidom.
Drugoga dana nakon tragedije u škveru i
šoka u Trogiru, u tijeku je očevid koji uz istražnog suca Županijskog suda u
Splitu Marka Brdara i zamjenika županijskog državnog odvjetnika Nediljka
Ivančevića obavljaju i djelatnici Centra za krim-vještačenja "Ivan
Vučetić" iz Zagreba. U Državnom inspektoratu vlada "silenzio
stampa" i nema informacija za javnost. Voditelj službe Odsjeka za zaštitu
na radu Državnog inspektorata u Splitu Mate Puljiz nije htio iznositi detalje
jer, kako kaže, očevid je još u tijeku, a s obzirom da se radi o ozbiljnoj
stvari, ipak treba još pričekati. "Jedno je sigurno", dodao je
Puljiz, "redovito obavljamo svuda nadzore, pa tako i u Brodotrogiru."
No, na naš upit kada su posljednji put bili u Trogiru, nije znao odgovoriti,
kao i jesu li tada nađene kakve nepravilnosti u zaštiti na radu.
Podatke o tome jesu li tijekom očevida pronađene kakve nove pojedinosti koje bi mogle rasvijetliti uzrok nezapamćene tragedije u škveru, nismo dobili ni u Policijskoj upravi splitsko-dalmatinskoj. Načelnik Ureda načelnika PU SD Ninoslav Ćurić izjavio je kako je preuranjeno govoriti o bilo čijoj kaznenoj odgovornosti sve dok se u cijelosti ne završi očevid.
Za sada se šira javnost oporavlja od šoka, a policija, istražni sudac, zamjenik županijskog državnog odvjetnika i djelatnici Centra za krim-vještačenja pronalaze dokaze kojima bi mogli povezati konce zbog čega su izgubljena četiri mlada života. Preminuli Josip Vržina po struci je bio autolimar, dok su njegovi kolege Danijel i Ante automehaničari. Završili su školu "Blaž Jurjev Trogiranin" za obrtnička zanimanja, a tamo ih se sjećaju kao vrijednih mladića. Upravo iz te škole većina momaka dva puta tjedno odlazi na praksu u Brodotrogir. Kažu nam da u tri godine koliko moraju odraditi praksu nikada nisu dobili zaštitu poput rukavica, maski, radnog odijela ili cipela. Dosta je optužbi upućeno na račun uprave Brodotrogira, ali i brojnih kooperanata za koje pojedini stanovnici Trogira tvrde da su najviše krivi za ovu tragediju.
Podatke o tome jesu li tijekom očevida pronađene kakve nove pojedinosti koje bi mogle rasvijetliti uzrok nezapamćene tragedije u škveru, nismo dobili ni u Policijskoj upravi splitsko-dalmatinskoj. Načelnik Ureda načelnika PU SD Ninoslav Ćurić izjavio je kako je preuranjeno govoriti o bilo čijoj kaznenoj odgovornosti sve dok se u cijelosti ne završi očevid.
Za sada se šira javnost oporavlja od šoka, a policija, istražni sudac, zamjenik županijskog državnog odvjetnika i djelatnici Centra za krim-vještačenja pronalaze dokaze kojima bi mogli povezati konce zbog čega su izgubljena četiri mlada života. Preminuli Josip Vržina po struci je bio autolimar, dok su njegovi kolege Danijel i Ante automehaničari. Završili su školu "Blaž Jurjev Trogiranin" za obrtnička zanimanja, a tamo ih se sjećaju kao vrijednih mladića. Upravo iz te škole većina momaka dva puta tjedno odlazi na praksu u Brodotrogir. Kažu nam da u tri godine koliko moraju odraditi praksu nikada nisu dobili zaštitu poput rukavica, maski, radnog odijela ili cipela. Dosta je optužbi upućeno na račun uprave Brodotrogira, ali i brojnih kooperanata za koje pojedini stanovnici Trogira tvrde da su najviše krivi za ovu tragediju.
Kooperanti na
rad uzimaju neiskusne ljude kojima za tako opasno čišćenje tankova po satu
plaćaju tek 23 kune. Do vlasnika kooperantske tvrtke Bubis-M iz Trogira Rašida
Bubahmetovića, kod kojeg smo htjeli provjeriti pojedine optužbe, unatoč upornom
traženju nismo uspjeli doći. Tvrdi se da kooperanti radnike često ne
prijavljuju, a ako se i dogodi slučaj da netko od njih zbog opasnosti posla
odbije obaviti zadatak, ubrzo ostaje na cesti. Pitaju se kako je moguće da
netko u tank pošalje tri još uvijek neiskusna mladića koje prethodno nisu
osposobili za rad u tako opasnim uvjetima i još bez nadzora. Gdje je i što za
to vrijeme radila Služba zaštite na radu, te šef objekta koji je morao u svakom
trenutku znati gdje mu se ljudi nalaze? Pogotovo kada se zna da je remont tako
opasan posao.
Jedan od brojnih krivaca za tragediju u Brodotrogiru svakako je i nekoordiniranost zbog koje su radnici na vanjskoj strani broda rezali oplatu ne znajući za čistače u dvoboku. Upitno je i zašto tijekom ispuštanja plina, a time i dima u dvoboku, nisu reagirali panik-registratori.
Predsjednik Uprave Brodotrogira Mateo Tramontana u srijedu je zbog nastavka očevida bio nedostupan novinarima, no ipak smo neslužbeno doznali da su nastradali radnici posjedovali certifikat o osposobljenosti za rad na siguran način, te bili prijavljeni kod poslodavca. Direktor Tramontana je do sredine prošle godine bio dvije godine direktor ACI-jeve marine u Splitu, no nakon što su u požaru izgorjela dva broda te, na posljetku, pred početak turističke sezone ukradena talijanska jahta Magoga III, odlukom uprave je smijenjen. U Brodotrogiru je već godinama, a svojedobno je bio zamjenik nekadašnjeg direktora Joška Buble.
Hoće li Uprava Brodotrogira pokrenuti internu istragu, ostaje tek vidjeti. No jedno je sigurno, ova se tragedija treba istražiti do kraja, a krivci kazniti kako se ubuduće ne bi ponavljalo nešto na što sindikati upozoravaju godinama.
Jedan od brojnih krivaca za tragediju u Brodotrogiru svakako je i nekoordiniranost zbog koje su radnici na vanjskoj strani broda rezali oplatu ne znajući za čistače u dvoboku. Upitno je i zašto tijekom ispuštanja plina, a time i dima u dvoboku, nisu reagirali panik-registratori.
Predsjednik Uprave Brodotrogira Mateo Tramontana u srijedu je zbog nastavka očevida bio nedostupan novinarima, no ipak smo neslužbeno doznali da su nastradali radnici posjedovali certifikat o osposobljenosti za rad na siguran način, te bili prijavljeni kod poslodavca. Direktor Tramontana je do sredine prošle godine bio dvije godine direktor ACI-jeve marine u Splitu, no nakon što su u požaru izgorjela dva broda te, na posljetku, pred početak turističke sezone ukradena talijanska jahta Magoga III, odlukom uprave je smijenjen. U Brodotrogiru je već godinama, a svojedobno je bio zamjenik nekadašnjeg direktora Joška Buble.
Hoće li Uprava Brodotrogira pokrenuti internu istragu, ostaje tek vidjeti. No jedno je sigurno, ova se tragedija treba istražiti do kraja, a krivci kazniti kako se ubuduće ne bi ponavljalo nešto na što sindikati upozoravaju godinama.
ŽAKLINA JURIĆ
Brodotrogir snosi troškove pogreba
TROGIR -
Uprava trogirskog brodogradilišta odlučila je snositi sve troškove pogreba
četvorice poginulih radnika. Danas (četvrtak), na dan žalosti, u trogirskoj
gradskoj vijećnici održat će se komemorativni skup, i to u 11.30.
Brodotrogirova uprava uputila je sućut obiteljima nastradalih, a razmotrit će
i pružanje skrbi obiteljima preminulih, stoji u priopćenju iz Brodotrogira.
|
’Brodogradnja je posao opasan poput
rudarskoga’
Što treba
napraviti da zaštita na radu bude bolja, upitali smo Zvonka Šegvića, člana
Predsjedništva HUS-a zaduženog za brodogradnju i predsjednika Nezavisnog
sindikata Brodosplita.
— Svakako treba ulagati novac, ali najviše znanje. Radnicima se treba otvoreno reći što ih očekuje te koje ih opasnosti sve vrebaju. Njih je zaista mnogo. Ova je djelatnost opasna koliko i rudarska, a dok se to ne shvati, bit će teško. Zaštita na radu je vrlo ozbiljna stvar kojoj treba pridavati više pažnje. Kada nam ona bude zaista na prvome mjestu, stvari će se razvijati sve bolje i bolje.
— Svakako treba ulagati novac, ali najviše znanje. Radnicima se treba otvoreno reći što ih očekuje te koje ih opasnosti sve vrebaju. Njih je zaista mnogo. Ova je djelatnost opasna koliko i rudarska, a dok se to ne shvati, bit će teško. Zaštita na radu je vrlo ozbiljna stvar kojoj treba pridavati više pažnje. Kada nam ona bude zaista na prvome mjestu, stvari će se razvijati sve bolje i bolje.
Potreseni i Splićani
SPLIT - U
povodu velike radne nesreće koja se dogodila u trogirskom brodogradilištu,
brzojav sućuti gradonačelniku Trogira Vedranu Rožiću i predsjedniku Uprave
Brodotrogira Mateu Tramontani uputio je splitski gradonačelnik Miroslav
Buličić.
— Najveća tragedija u 60-godišnjoj povijesti Brodotrogira, u kojoj su život izgubila četiri djelatnika, duboko je potresla Split i Splićane. U njihovo i svoje osobno ime upućujem vam izraze najdublje sućuti — stoji u Buličićevu brzojavu.
— Najveća tragedija u 60-godišnjoj povijesti Brodotrogira, u kojoj su život izgubila četiri djelatnika, duboko je potresla Split i Splićane. U njihovo i svoje osobno ime upućujem vam izraze najdublje sućuti — stoji u Buličićevu brzojavu.
Sućut ministra Vukelića
ZAGREB -
Ministar gospodarstva, rada i poduzetništva Branko Vukelić, kojega je vijest o
tragediji u trogirskom brodogradilištu zatekla na službenom putu u Kini,
izrazio je u srijedu sućut u povodu pogibije četvorice radnika Brodotrogira,
priopćilo je Ministarstvo gospodarstva.
"Pretužna vijest o iznenadnoj smrti oca Ante i sina Josipa Vržine i njihovih mladih kolega Danijela Marjanovića i Ante Šamije duboko nas je potresla. Težina gubitka voljene osobe i suradnika neopisiv je osjećaj koji tek donekle umiruju lijepa sjećanja na trenutke provedene s njima. Nikada nećemo spoznati dubinu vaše osobne boli, ali vas molimo da nam dopustite da naša srca i molitve za poginule budu ujedinjene s vašima.
U ime Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva i moje osobno, izražavam duboku i iskrenu sućut", stoji u brzojavu ministra Vukelića.
"Pretužna vijest o iznenadnoj smrti oca Ante i sina Josipa Vržine i njihovih mladih kolega Danijela Marjanovića i Ante Šamije duboko nas je potresla. Težina gubitka voljene osobe i suradnika neopisiv je osjećaj koji tek donekle umiruju lijepa sjećanja na trenutke provedene s njima. Nikada nećemo spoznati dubinu vaše osobne boli, ali vas molimo da nam dopustite da naša srca i molitve za poginule budu ujedinjene s vašima.
U ime Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva i moje osobno, izražavam duboku i iskrenu sućut", stoji u brzojavu ministra Vukelića.

22. siječanj 2009.
U pulskom škveru poginuo radnik iz Srbije
U Tehnmontovom brodogradilištu u Puli u danas oko 11 sati došlo je do nesreće na radu kojom
prilikom je smrtno stradao 46-godišnji radnik iz Srbije, s urednom
radnom dozvolom i privremenim boravištem u Puli.
Prema prvim informacijama radnik je u sekciji broda sam
zavarivao. Kojih pola sata kasnije bez svijesti ga je našao kolega koji ga je
pokušao izvući iz sekcije, ali bez uspjeha, te su odmah u pomoć pozvani
vatrogasci i hitna medicinska pomoć. Nesretnog radnika još nisu izvukli van.
Pretpostavlja se da je umrli radnik zbog varenja i malog prostora u sekciji
ostao bez kisika. Više detalja o ovoj nesreći bit će poznato nakon očevida.

17. ožujak 2010. isto nije bija naš dan, a ni od vatrogasaca:
Teška nesreća u splitskom škveru: vatrogasac propao kroz krov u goruću baraku
Vatrogasac Brodosplita Nino P.(28) je teško
ozlijeđen prilikom gašenja požara koji je izbio u svlačionici kojom se koristi
poduzeće Alpinist A.K.Z., u utorak oko 16 sati.
Mladi vatrogasac profesionalne postrojbe Brodosplita je
nastradao u urušavanju krova iznad svlačionice u drvenoj baraki na koji se s
nekoliko kolega popeo kako bi zaustavili širenje vatre. Propao je kroz krov u
goruću prostoriju, no nije opečen već je slomio jedan slabinski kralježak i
desnu nadlakticu.
Kako smo
doznali od glasnogovornice BIS-a Tanje Jadrešić,
vatrogasac se teško ozlijedio jer je nakon propadanja kroz krov udario tijelom
od ormar, pa tek onda pao na tlo.
Život mu srećom ipak nije ugrožen, hospitaliziran je na Odjelu
traume II KBC Split. Njegove kolege su požar ugasile oko 19.30 sati, nakon čega
je u srijedu ujutro uslijedio policijski očevid. Uzrok izbijanja požara i
visina nastale štete se još utvrđuju.

28. svibnja 2003.
pOSLOVODSTVO BRODOSPLITA NAKON JOŠ JEDNOG
STRADAVANJA RADNIKA NA TANKERU "ELKA ARISTOTELE":
Brod nije uklet, nesrećama
uzrok nepažnja i neiskustvo
Mladi radnik Mirko Soldo stradao je na tankeru koji je zapeo na navozu tijekom porinuća 11. studenoga prošle godine i na kome je u veljači ove godine poginuo, također kooperantski radnik, Antonio Kajić pa kruže priče kako su i "Elka Aristotele" i škver ukleti
Teška radna
nesreća u Brodosplitu koja se dogodila prošlog ponedjeljka oko 8 sati, u kojoj
je za život opasne ozljede zadobio Mirko Soldo (26) iz Tovarnika, radnik
kooperantske tvrtke Teri Crotek iz Rijeke, koji je na grčkom tankeru Elka
Aristotele obavljao radove antikorozivne zaštite, šokirala je cijeli škver.
Nesretni radnik, koji je zbrinut u Jedinici intenzivnog liječenja KB-a Split, zadobio je prijelom kralježnice, ozlijeđena su mu pluća, te slomljena desna natkoljenica i zdjelica. Stanje mu se pogoršalo u ponedjeljak oko 14 sati kada je zapao u komu i priključen na respirator. Škver je odahnuo jučer oko podne kada je iz KB-a stigla ohrabrujuća vijest: Mirko je "skinut" s respiratora i izvan životne opasnosti! Novinarima je vijest priopćena nakon konferencije za novinare u Brodosplitu na kojoj je u povodu još jedne teške radne nesreće govorio mr. Ante Čagalj, član Uprave.
Nesretni radnik, koji je zbrinut u Jedinici intenzivnog liječenja KB-a Split, zadobio je prijelom kralježnice, ozlijeđena su mu pluća, te slomljena desna natkoljenica i zdjelica. Stanje mu se pogoršalo u ponedjeljak oko 14 sati kada je zapao u komu i priključen na respirator. Škver je odahnuo jučer oko podne kada je iz KB-a stigla ohrabrujuća vijest: Mirko je "skinut" s respiratora i izvan životne opasnosti! Novinarima je vijest priopćena nakon konferencije za novinare u Brodosplitu na kojoj je u povodu još jedne teške radne nesreće govorio mr. Ante Čagalj, član Uprave.
Mladi radnik stradao je na tankeru koji je zapeo na navozu
tijekom porinuća 11. studenoga prošle godine i na kome je u veljači ove godine
poginuo, također kooperantski radnik, Antonio Kajić, vršnjak Mirka Solde. Dok u
javnosti već kruže priče o ukletom škveru, zbog tri smrtna slučaja
kooperantskih radnika u nepunih mjesec dana početkom ove godine, i o ukletom
brodu, stvarna je istina, tvrdi škversko poslovodstvo, sasvim drukčija.
Mirko Soldo je radio na poziciji visokoj 70 centimetara, iznad glavne palube na bočnoj stijeni nadgrađa. U blizini se nalazi konstruktivni otvor promjera 500 milimetara za crpku tereta, koji vodi prema tanku, a koji oko sebe ima pražnicu visoku 420 milimetara. Radnici na palubi nisu izloženi opasnosti od pada u taj prostor, pojasnio je mr. Čagalj.
Mirko Soldo je radio na poziciji visokoj 70 centimetara, iznad glavne palube na bočnoj stijeni nadgrađa. U blizini se nalazi konstruktivni otvor promjera 500 milimetara za crpku tereta, koji vodi prema tanku, a koji oko sebe ima pražnicu visoku 420 milimetara. Radnici na palubi nisu izloženi opasnosti od pada u taj prostor, pojasnio je mr. Čagalj.
— Nakon što je obavio posao, radnik je,
prema našim saznanjima, išao skočiti na glavnu palubu, ali, na nesreću, nije
primijetio otvor ispod sebe, koji je bio prekriven debelom gumom, a na koju je
doskočio s obje noge. Nevjerojatno je kako se to moglo dogoditi, jer je u
slučaju takve nesreće mogao zapeti jednom nogom, a krupniji čovjek ne bi ni
propao kroz tako uzak otvor — rekao je mr. Čagalj. Radnik je propao u dubinu od
6-7 metara i pao na metalnu konstrukciju uz crpku, pa je izbjegnuto propadanje
prema dnu tanka.
Uzrok nesreća u škveru, osim u činjenici da je brodogradnja jedna od najopasnijih industrijskih grana, treba tražiti i u neiskustvu mladih, kooperantskih radnika, koji stradavaju u škveru u posljednje vrijeme. Brodosplit od kooperanata traži da ne dovode neosposobljene radnike, a kooperanti u škver ne mogu ući bez položenog ispita o zaštiti i sigurnosti na radu. Soldo je imao položen ispit i uredno je prijavljen. Problem je i na tržištu radne snage, pa je u splitskoj Industrijskoj školi već više od 10 godina slab interes učenika za brodograđevna zanimanja iako Brodosplit subvencionira učenike.
Brodosplit se suočava sa stalnim nedostatkom radnika deficitarnih zanimanja, naveo je mr. Čagalj, a u škveru se radi u velikoj stisci s rokovima. Prošle je godine u brodogradilištu zabilježeno čak 640 lakših ozljeda na radu. Škver je prošle godine izdvojio pet milijuna kuna za osnovna zaštitna sredstva radnika, ulaže u tehnološku obnovu i poduzima niz mjera za poboljšanje zaštite i sigurnosti na radu, od nadzora i educiranja radnika, uz suradnju sa sindikatima, do rigoroznog sankcioniranja prekršitelja. Unatoč tome, nesreće se događaju, pa je i posljednja veliko upozorenje da svi radnici moraju biti oprezni, jer se i malom nepažnjom može ugroziti svoj i životi drugih radnika.
Uzrok nesreća u škveru, osim u činjenici da je brodogradnja jedna od najopasnijih industrijskih grana, treba tražiti i u neiskustvu mladih, kooperantskih radnika, koji stradavaju u škveru u posljednje vrijeme. Brodosplit od kooperanata traži da ne dovode neosposobljene radnike, a kooperanti u škver ne mogu ući bez položenog ispita o zaštiti i sigurnosti na radu. Soldo je imao položen ispit i uredno je prijavljen. Problem je i na tržištu radne snage, pa je u splitskoj Industrijskoj školi već više od 10 godina slab interes učenika za brodograđevna zanimanja iako Brodosplit subvencionira učenike.
Brodosplit se suočava sa stalnim nedostatkom radnika deficitarnih zanimanja, naveo je mr. Čagalj, a u škveru se radi u velikoj stisci s rokovima. Prošle je godine u brodogradilištu zabilježeno čak 640 lakših ozljeda na radu. Škver je prošle godine izdvojio pet milijuna kuna za osnovna zaštitna sredstva radnika, ulaže u tehnološku obnovu i poduzima niz mjera za poboljšanje zaštite i sigurnosti na radu, od nadzora i educiranja radnika, uz suradnju sa sindikatima, do rigoroznog sankcioniranja prekršitelja. Unatoč tome, nesreće se događaju, pa je i posljednja veliko upozorenje da svi radnici moraju biti oprezni, jer se i malom nepažnjom može ugroziti svoj i životi drugih radnika.
IGOR CAKTAŠ

26. prosinca 2012. nisam ...
nije Google naša nigdi da išta piše o IZ iz Rupotina koji ima (nisam sigur) 24 godine i (to sam sigur) jedan bubrig jer je, lude brez škole, drugi dariva Škveru, nisam nigdi naša da piše išta o PT koji ima dešvanu livu nogu, a plaća joj upotrebu cilo tilo od danas 120ak kila, pa neka je poslovođa, je li išta pisalo kako se TT satra pa ćuti i najmanji oblačak koji prođe nebom ... Dida Žare se satra, Vinko moj se otušira, umija, oči plaknija bojom, Pere je iša u pemziju lud. Poludija jer ga je nepažnjom zavarilo u tank. Bez vode, spize i ikakva svitla ... Anči je udrija viljuškar ... bolje bi prošla da sam je ja puka ... na Jalu mi pala cijev, da kako? da zašto? samo da ga siti kako mu je puka pištolj u ruci - ne Hrvatski samokres vengo oni za špricanje piturom ... A đokići i zokići, marići i perići, buljani i maleši, grgići - dite (ćaću, stričeve i ujčeve mu neću ni spomenit), 20,već isteže vraton ka i ja, 50. Isporavlja kičmu ka i ja. Ja pjeskarija 15 on života 20. Ja nonstop namišćam šiju on stalno isteže vratom. Nije nas satra skup skafander. Oni jeftiniji sa staklom Njega je satra. Mene oni skuplji - sa folijom. ... i ja sam u veltrine škverske metija memorabiliju. Neka me se site buduća škverska pokoljenja. Samo sam ima viška nožni prst pa sam mu ga da. Sve smo si sami krivi. Ozbiljno. Radili smo.
Težak je radnički život.
Radniku, ženi mu, dici, susidima ... Lipoj našoj ... najteži.
Nije samo škveranima po život opasno, teško, gadno, gladno, šporko, gorko, smrdljivo, nezdravo, prašnjivo, sklizavo, teškoprohodno, iskričavo, slabovidljivo, eksplozivno, plinovito, ruzinavo, blatnjavo, ladno, visoko, duboko, daleko, primalo, vrilo, žedno ...
Radnik je svugdi jeba ježa ... a može On i triput.
A ko mu je kriv kad nije iša u skule, pa bija pravnik koji se posika na list papira, oli projektant koji je doživija fumade izazvane toplinskim udarom kancelarijske mu pećice, joli direktor koji je bidan cili dan bija pristavljen stresom jerbo mu je šofer jako zalupija vrata kad je uša u auto za otić ...
Kompilacija naslova - kako je dobar ovi T-portal - meni najboji:(link: http://www.tportal.hr/tema?keywords=nesre%C4%87a+na+radu&pagerIndex=1) naslova koji govore o hrvatskom radniku i kurčevoj mu srići:
NESREĆA NA RADU
Smrtno stradala dva radnika
NESREĆA U MEĐIMURJU
Radio fasadu, pao s ljestava i poginuo
NESREĆA NA LOŠINJU
Zid od 17 metara pao na radnika i usmrtio ga
TROVANJE KLOROM?
Dvoje radnika poginulo, jedan teško ozlijeđen!
U VELIKOM TRGOVIŠĆU
U eksploziji ozlijeđena trojica radnika
NESREĆA U VARAŽDINU
Veterinara ubio razjareni bik!
Eto, Bogu fala, nije me pušćalo Blagdansko raspoloženje. U duhu Božića sam i ovi post napisa.
NEŠ TI NAMI U ŠKVER MATKO!
(dogovorićemo se)
Nema komentara:
Objavi komentar