splitskijudi

POMOZIMO ŠKVERU!

21=00

4.59

3°C. Trenutno: vedro. Smjer vjetra: S pri brzini od 2 km/h. Vlažnost (da vlažnost!): 75%.

Prvi je prvoga 2013. Sritna Ti Nova Grade. Još jedna u nizu. Zdrava Ti, berićetna i činila Ti dobro. 

Zdrava Ti Nova Matko! Bila Ti prva Zdrava u cilomen Tvomen životu. Prva od njizi priko 100. Mogli bi na picigin brzo. Da ladno? Šta dica  pogotovo dite ka i Ti koje je cili dan u udobnosti bolesničke posteje, u toplini sobe intezivne njege,sa materon cili dan kraj sebe, okružen predobrim osobljem Dičje bolnice u Klaićevoj, Ti koji ni nosa nisi promolija vanka već toliko, priko nekoliko, štaš mi Ti govorit šta je ladno! Bacit ćemo na picigin! Makar i 13.02.

Nastavit di san sta. Mora se. Lipi moj Crni Viteže. Pero Petre Blajiću pokojnega Ivana, dične HDZejovke Nade mužu,  Ivanov, Antin i Lukin ćaća, Crni Viteže, opeta san sa Tebom. Iđemo dalje.

Hrvatski školski muzej: Krunidba kralja Zvonimira

"... bijelo zemlja, crveno sunce. 25 kocaka 25 banovina stare Hrvatske ...
Prvo šta se treba znat: Hrvati su mačem potirali Ilire ... bijelo-crveno se ne treba vezati sa ustaštvom - žalosno je da su se za Hrvatsku borili i ustaše i domobrani i partizani da bi se poklali između sebe ... zar se partizani nisu borili za Jugoslaviju? ... ne. Borili su se za Hrvatsku ... Di to piše? Ko Te to naučija? Di su Ti svidoci? Ima sam 14 godina kad sam počeja nosit ovu šahovnicu oko vrata. Aržano.
Čovik me vidi i pita "Mali? Znaš li Ti šta Ti oto oko vrata znači?". Ja jesan zna, bija sam siguran da znam, ali diš pametovat starijem od sebe. Pustija sam ga da me odvede doma, otvori i pokaže, podacrta mi miljun listova iljada knjiga koje su govorile o Hrvatima, Hrvatskoj. Fala mu.

Celestin Medović: Zaruke kralja Zvonimira

darovnica kralja Zvonimira

 samostanu opatica Svetog Benedikta u Splitu

 za zemljište Pusticu u Lažanima

 (1076 do 1078) – Hrvatski državni arhiv

Znači ništa ćaća, mater ... ne! Život! Ono za što se slabo zna je prokletstvo kralja Dmitra Zvonimira - na četiri gavranova ljeta zbog izdaje proklete nas kralj Dmitar Zvonimir. Kad završe da tad u Hrvatskoj zavlada spokoj i mir. ... Gavran živi 250 godina što znači da smo prokleteni na 1000 godina. Zvonimir je živio/vladao 1075ih. Znači  prokleteni smo do 2750ih. Još zeru, nekih priko nekoliko godin ....

kip kralja Dmitra Zvonimira u Kninu

... Jasenovac: pobijeno je 29.188 ljudi, od toga najviše cigana, srba, židova. Kako je došlo do velikih nesrazmjera broja žrtava Jasenovca? Pobjednici pišu povjest. Piše je ko i kako oće ...

link: http://hr.wikipedia.org/wiki/Sabirni_logor_Jasenovac

O broju žrtava sabirnog logora Jasenovac, njihovoj vjerskoj i nacionalnoj strukturi, postoje različite procjene i pretpostavke:

·         481 broj žrtva koji je jedini empirijski potvđen u tzv. antropološkim istraživanjima prilom prekopavanja radnog logora Jasenovac

·         60.000 do 70.000 žrtava prema procjeni  dr. Franje Tuđmana objavljenoj u knjizi "Bespuća povijesne zbiljnosti"

·         60.000 do 90.000 žrtava prema procjeni Slavka Goldsteina 

·         69.842 žrtava po poimeničnom popisu žrtava istraživača logora, od toga otprilike 19.000 djece.

·         70.000 žrtava prema istraživanjima dr. Bogoljuba Kočovića

·         77.200 žrtava prema Antunu Miletiću

·         80.000 žrtava prema jugoslavenskoj anketi iz 1964. o žrtavama Drugog svjetskog rata

·         80.914 žrtava prema Spomen području Jasenovac

·         83.000 žrtava prema istraživanjima Vladimira Žerjavića

·         85.000 žrtava, brojka koju navodi Centar Simon Wiesenthal

·         77.000 - 99.000 žrtava, brojka koja se navodi u United States Holocaust Memorial Museum u Washingtonu

·         500.000 - 600.000 žrtava prema službenoj izjavi Zemaljskog povjerenstva Hrvatske za utvrđivanje zločina okupatora i njihovih pomagača 

·         700.000 - 1.2 milijuna žrtava, brojka koju je povjesničar Vladimir Dedijer iznio u knjizi "Novi prilozi"

Neumjerena preuveličavanja, kao i korištenje broja žrtava u dnevno-političke svrhe, bila su omogućena činjenicom da stvarni broj žrtava nije nikada službeno verificiran, a poimenični popisi žrtava rata iz 1946., 1950. i 1964. nisu bili cjelovito objavljivani.

Prema popisu newyorškog Jasenovac Researsch Instituta (www.jasenovac.org) u tom je logoru bilo oko 650.000 žrtava. ("Prema dostupnim informacijama, iza tog Instituta nalazio se bivši diplomat SFRJ dr. Milan Bulajić, dugogodišnji rukovoditelj Muzeja genocida u Beogradu i predsjednik Srpskog Fonda za istraživanje genocida." "Prema zadnjim informacijama, Jasenovac Research Institute sada vodi Darko Trifunović, mlađahni Srbin protiv kojeg FBI vodi istragu zbog ugrožavanja demokracije i širenja mržnje na rasnoj osnovi!")

Prema poimeničnom popisu iz 1964. godine, uz upozorenje priređivača da je popis nepotpun, u logoru Jasenovac smrtno je stradalo 50.002, a u Staroj Gradiški 9.587 osoba, ukupno 59.589 popisanih žrtava.

Demografska istraživanja

Demografska istraživanja Vladimira Žerjavića i dr. Bogoljuba Kočovića, koji su radili neovisno jedan od drugoga, dala su slične rezultate. Prema Žerjaviću proizlazi da je u Jasenovcu stradalo oko 83.000 osoba (od toga između 45 i 52 tisuće Srba, 12 tisuća Hrvata i Muslimana, 13 tisuća Židova i 10 tisuća Roma), dok je dr. Kočović došao do procjene da je u Jasenovcu život izgubilo oko 70.000 ljudi. Okvirne procjene ove dvojice stručnih istraživača do sada nisu opovrgnute nikakvim znanstveno utemeljenim argumentima. Posljednja istraživanja Memorijalnog centra Jasenovac, objavljena u "Poimeničnom popisu žrtava KCL Jasenovac", u kojima su žrtve pobrojane imenima i prezimenima, a mogu se provjeriti i u arhivu Centra, govore o do sada (1. studenoga 2008.) 75.159 žrtava raznih nacionalnosti. Prema korištenim izvorima za 57.614 osoba kao mjesto smrti naveden je logor u Jasenovcu, za 12.220 osoba logor u Staroj Gradiški, dok je za 8 osoba, žrtava jasenovačkih logora, mjesto smrti nepoznato.

Anropološka istraživanja

Šezdesetih godina prošlog stoljeća vršena su tzv. antropološka istraživanja u radnom logoru Jasenovac koji su trebala dokazati masovna ubijanja u radnom logoru Jasenovac. Nakon temeljitih istraživanja pronađen je samo 481 kostur za kojih je većina utvrđena da su umrli od epidemijskih bolesti. Od 9-17. travnja 1964 godine, istraživanja je vodio A. Šercelj čija je svrha bila fizički odrediti grobišta kako bi se potom mogla vršiti otkopavanja. Tada je na 100 mjesta za koje se smatralo da su masovne grobnice napravljeno 130 bušotina iz kojih su uzeti uzroci iz tla. >U većini sondi nisu pronađene kosti niti bilo kakav materijal koji bi ukazivao na grobišta pa su antropolozi koji su od 22. Do 27 lipnja provodili otkopavanja kazali: „mi smo otvarali sonde amo tamo gdje su bušotine pokazale gde ima skeletnog (kosturnog) materijala “. Organizator istraživanja je bio Savez udruženja boraca narodnooslobodilačkog rata BiH koji je formirao ekipu od tri člana: V. Brodar i T. Pogačnik iz Ljubljane s Instituta za biologiju, Katedra za antropologiju Biološkog fakulteta i dr. S. Živanović s Instituta za anatomiju medicinskog fakulteta iz Novog Sada. 

U Gradini je otkopano i obrađeno sedam „sondi“ od toga je čega su u 6 pronađeni ostatci ljudskih kostiju a u jednoj uporabni predmeti. Utvrđeno je da se u svih 6 grobnica nalaze posmrtni ostatci 289 (slovima: dvjestoosamdesetdevet) osoba. Nakon toga su antropolozi prešli na lijevu stranu Save gdje su iskopali 24 sonde. „U 15sondi nađeni su skeleti (hr: kosturi)žrtava, a jednoj sondi bili su isključivo zakopani ostaci odijela, obuće i ličnih predmeta. Sedam ostali sondi bilo je prazno“ " Tih 15 sondi u kojima su pronađeni kosturi odnosilo se na dvanaest „masovnih“ grobnica a u zapisniku atropologa zaključeno je „Ukupno smo iskopali 192 (slovima: stodevedevedestdva)skeleta i to 96 ženskih, 70 muških, 6 dječjih kao i 20 skeleta za koje nismo mogli da utvrdimo pol. Oštećenih skeleta nije bilo mnogo zato smatramo da su u grobnicama zakopani logoraši koji su umrli u logoru." 

Istraživanja su bila neočekivana i glede broja pronađenih kostura i njihova neoštećenost pa su nakon toga izvršena još bušenja s „ 73 sonde nasumice, različitih otvora (presjeka) ali bez pozitivnih rezultata“ ). Tako u izvješću stoji „Ova sonda je kopana kod table s natpisom „Masovna grobnica za 3000-6000 žrtava a u njoj su ukupno pronađena 23 kostura“. 

Kontroverze

Doduše, mnogi izvori su krivotvoreni - imena ljudi koji su umrli u zbjegovima u El Shattu i Južnoj Italiji su dodavani na Jasenovački popis, poginuli u partizanima kao i oni koje su ubili Nijemci, Talijani, partizani i četnici, ponekad i na kućnom pragu, imena poginulih četnika sa područja Jugoslavije, imena poginulih ustaša, poginuli od anglo-američkih bombardera  te čak i imena živih ljudi (npr. trojica Siverićana).

Broj autentičnih fotografija o logoru iz razdoblja 1941.-1945. vrlo je malen, jugoslavenske su se vlasti odmah nakon rata dale u fotokrivotvoriteljski posao. Tako su danas »znane« i »prepoznatljive« (tobožnje) jasenovačke fotografije urezane u (pod)svijest mnogih ljudi. Dragoje Lukić i Antun Miletić, autori stalnog postava Memorijalnog muzeja u Jasenovcu nisu donosili fotografije u izravnom obliku već su manipulirali fotografijama koje sa sabirnim logorom Jasenovac uopće nisu bile povezane. Uz njih su to radili i mnogi znanstveni »autoriteti« koji su u domaćoj i svjetskoj javnosti širili izokrenutu povijesnu »istinu«.

»Sisačka fotografija«, F-11, često se koristi za ilustraciju o zločinima u jasenovačkom logoru, premda i njezina izravna veza s Jasenovcem također nije ničim dokazana. Fotografija je objavljena u »Vjesniku« br. 25, od 19. svibnja 1945. godine, znači - nakon što je u jednom od svojih posljednih javljanja »Državna krugovalna postaja Zagreb izvijestila 6. svibnja 1945. godine da su prigodom ulaska u Sisak partizani ubili oko 400 građana«, a »Vjesnik« je trinaest dana kasnije objavio naslov: »Ustaški koljači poubijali su u Sisku noć prije svoga povlačenja oko 400 građana i seljaka.«

Partizani su fotografirali ljude koje bi sami pobili, i navodili da su to "žrtve ustaškog režima".

Zbog velikog broja partizanskih krivotvorina, pogreške su neizbježne. Za vrijeme Križnoga puta partizani su likvidirali nepoznat broj domobranskih i ustaških vojnika na mjestu logora Jasenovac.

Kronika Jasenovca

Povodom rođendana Ante Pavelića 14. lipnja 1944. godine  pušteno je na slobodu 170 logoraša. Tijekom 1944. godine pomilovano je 350 osoba, za Božić 1944. godine pušteno iz logora 500 osoba, a na Dan NDH, 10. travnja 1945. godine pomilovano ih je 400, dva tjedna prije proboja logoraša. Više stotina logoraša (800-900) ušli su u razmjenu s partizanima: Među takvima se našao i Andrija Hebrang. Isto tako, Jasenovac je bio i logor za izbjeglice. Tisuće Hrvata sklonili su se u Jasenovac ispred četničkih progona (npr. 1500-2000 Hrvata iz  Donjeg Lapca i Borićevaca, 21. studenoga 1941. došli su u Jasenovac odakle kasnije idu u Slavoniju). Jedan događaj baca posve novo svjetlo na uobičajene predrasude o Jasenovcu. Naime, nakon napada partizana na Crkvenom boku ustaše su 13. rujna 1942. godine odveli seljane u Jasenovac. Došlo je do intervencije MUP-a koji traži istragu, komisija Lisak-Oršanić-Seitz oslobodila je uhićenike i platila im odštetu. Zapovjednik logora Ljubo Miloš je uhićen i zatvoren na Savskoj cesti. Oslobođen je tek na intervenciju Maksa Luburića. Logor je morao imati svoj nekakav život, ili privid života. Prema knjizi Milka Riffera, "Grad Mrtvih, Jasenovac 1943." koja je bila izdana 1946. godine, postojao je glazbeni orkestar i izvodile su se razne priredbe te je svaka radionica imala svoju nogometnu momčad i dresove. U logor su dolazile nadzorne komisije, a prva međunarodna bila je u veljači 1942. godine.

07.09 je. Oprosti Pero moj, oko moje, oprosti šta Te prikidan, moran načinit susidi mojoj Jeleni i ekipi poklon za Novu. Iden in kupit bon od 1.500.000 kn za 300.000 uri glazbenog (pjevanje). Triba im. Antisluhistima. Grdeliniman. Znanstvenim novacima.

Jesan. Nastavi. 

Crni Viteže crnog pojasa - 1. dan da Te još štogod ispipam (a nisam gay - gay je OK!):

Treba se znati i slijedeće: bila su dva Križna puta. Na Bleiburgu je pobijeno 310.000 ljudi, od toga 26.000 ustaša sa svojim obiteljima... opet nas prikidaju ljudi šta Ga znaju, volu, javljaju Mu se, rukuju, ljubu Ga, zaštitari, matere šta guradu kolica s dicon, Bura ... Pero moj sa Tebon ić kroz Grad je ka sa Jalom kroz Škver. 3m na uru ...

 jesam, cili sam život prohrvatski orjentiran ... isti čovik (oni iz Aržana?) je reka samo meni: Ti ćeš biti Crni Vitez - Oni koji ćeš promovirat Hrvatsku i reć svima šta im ide ... ovi narod ne zna jako bitnu stvar a to je da je autohtoni grb bijelo - crveno, a kad bi se išlo u rat, u osvajanja onda bi se koristija grb sa prvim crvenim poljem - crveno je boja krvi. Jesi li Pero moj, diko naša, politički angažiran? Jeli Ti oto u planu? Ne. Iz osnovnog razloga šta ne mogu biti s onima koji ne razumiju najprije osnovnu stvar: šta je Hrvatska ... 

                                    

     


                 

  

           

              

             

                 

... stradavanja u Domovinskom ratu čiji sam sudionik - 114. brigada od 1991.  - izviđač ... među prvih 8 sam trča na Knin ... 

Registar? Pozdravljam. Svakako ga je tribalo objavit. Osobno ne znam lažne invalide ili učesnike Domovinskog rata ... neka ima grešaka popraviti će se ... prepun si prošlosti, šta je sa Hrvatskom danas, Hrvatskom sutra? ... nismo se borili za u Europu ... izist će nas - bit će tamnica hrvatskog naroda... ali eto - izglasovali smo Je ... neka se s njin ne slažen ali poštujem volju hrvatskog naroda ...Pero moj zlato moje falija san - oprosti - misto uprit pauzu uprija san stop i nisan dalje snima razgovor pa ću malo napisat po onomen šta se sićan a ostalo ostavit za drugi puta .... ne. Ne učin dicu svoju svojim nazorima, ne indoktriniram ih. Puštam im na volju, izbor... tako je i meni bilo ... radija sam u PTTu ka monter i 2006. proglašen tehnološkim viškom. Gadno, jadno, bidno je čoviku bez posla, bez 7 kuna za kavu. Bija sam i to. Radija san Ti čak i u Tvome Škveru. 3 miseca sam ja, beštija, izdura. Brusija . Nije to za ljude. Zaposlija se onda u "Sokola"  i radija dok nisam strada. Bikeriade sam obilazija dičan na prvo bilo polje na šahovnicama izlipljenom mojemu motoru (s live i desne strane i odozgora). Je ... to je jedna od slika samo nemoj je objavit pomest će pod sa menom Nada moja ...

 Strada. Bacija kvarat noge. Kriv sam. Nije. Nije Nada moja. Pomeja me autobus dok sam pretjeca auto.  Doli u Omišu. Sad Ti čekan invalidsku. I promičem Hrvatsku! ... rukovali se. Onako. Ja i zaboravija skoro. Bilo mi drago. Izgubila mi se šaka u lopati od šake i morši Njegovoj. Lipi moj, oko moje i zlato sritat ćemo se, čut ćemo se. Znamo i iste splitskejude, Krušvarčane i Škverane. Da ću upisat Njegove brojke i slova u mobitel. Tribalo mi 37 minuti. Aj Bog i Hrvati!

prijavija san se za jutarnji stih. Učini i Ti to. Mailom ga dobijem i nekako mi učini jutro, usmjeri dan. Evo šta san jutros dobija:

Radosna vijest o kraljevstvu

“Isus je obilazio po svoj Galileji učeći u tamošnjim sinagogama, propovijedajući Radosnu vijest o Kraljevstvu te ozdravljujući svaku vrstu bolesti i nemoći u narodu.” (Matej 4,23) “Zatim otvori usta svoja i poče ih ovako učiti: ‘Blago siromašnima u duhu, jer je njihovo kraljevstvo nebesko!’” (Matej 5,2.3) U ušima iznenađenog mnoštva te su riječi odjeknule kao nešto strano i novo. Takvo učenje bilo je suprotno svemu što su dotad čuli od svećenika ili rabina. U njemu nisu mogli naći ništa što bi laskalo njihovoj uznositosti ili poticalo njihove slavoljubive nade. Ali iz toga novog Učitelja zračila je snaga koja ih je očaravala. Sáma Njegova nazočnost širila je miomiris božanske ljubavi, poput cvijeta što širi svoj miris. … I u mnoštvu okupljenom na brdu bilo je duša koje su, suoče- ne s Njegovom neporočnošću, osjećale da su “nesretne, i bijedne, i siromašne, i slijepe, i gole” (Otkrivenje 3,17), pa su čeznule za “milošću Božjom u svoj spasiteljskoj snazi…” (Titu 2,11) O siromasima u duhu Isus kaže: “Njihovo je kraljevstvo nebesko.” To kraljevstvo nije, kako su očekivali Kristovi slušatelji, prolazno i zemaljsko. Krist je ljudima otvorio duhovno kraljevstvo svoje ljubavi, milosti i pravednosti. Oznaka Mesijinog kraljevstva jest sličnost sa Sinom »ovječjim. Njegovi podanici su siromašni duhom, krotki, proganjani zbog pravde. Njima pripada nebesko kraljevstvo. Premda još nije sasvim dovršeno, u njima je otpočelo djelo koje će ih učiniti “dostojnima sudioništva u baštini svetih u svjetlu”. (Kološanima 1,12) Svi koji osjećaju veliko siromaštvo svoje duše i shvaćaju da nemaju u sebi nikakvog dobra, mogu dobiti pravednost i snagu ugledavši se na Isusa. On kaže: “Dođite k meni svi koji ste umorni i opterećeni, i ja ću vas okrijepiti.” (Matej 11,28) Isus vas moli da svoje siromaštvo zamijenite bogatstvom Njegove milosti. Mi nismo dostojni Božje ljubavi, ali je dostojan Krist, naš Jamac. On može savršeno spasiti sve koji dolaze k Njemu. Kakvo god bilo vaše iskustvo u prošlosti, koliko god bile obeshrabrujuće vaše trenutačne okolnosti, ako dođete k Isusu takvi kakvi jeste, slabi, bespomoćni i očajni, naš milostivi Spasitelj će vam daleko izići u susret, zagrlit će vas rukama svoje ljubavi i ogrnuti plaštem svoje pravednosti. (Isusov govor na Gori, str. 17—20)

POMOZIMO ŠKVERU!