splitskijudi

POMOZIMO ŠKVERU!

21=00

3.47 i 103 (šta oš? Subota je jučer bila.)

4°C. Trenutno: poluoblačno. Smjer vjetra: S pri brzini od 11 km/h.
Vlažnost (da vlažnost): 70%.

SVOJIN GLASON SA SVAKON SPLISKON BEŠTIJON – I MAČKON I PASON

http://www.change.org/petitions/svojin-glason-sa-svakon-spliskon-be%C5%A1tijom-i-ma%C4%8Dkon-i-pason?utm_campaign=petition_

Bija san u Zoje. Zadnji put točno prije 47 godin. Kad san ima pasa. Nema Zoje. Utekla u Zagreb. Sićan se Te nježne doktorice, veterinarke, ka gospođe šta se morala skrivat suncu. Neke bolesti radi a ne Belle radi. Biće zato i preselila. Malo je sunca u Zagrebu za razliku od Splita. Ali zato Zagreb ima groblje za kućne ljubimce. I bombaše. I ZM (je bojin se napisat Zorana Milanovića, ne bi to nikad napravija) i MB (je bojin se napisat Milana Bandića, ne bi to nikad napravija) i onoga Bernardića. Isprika. Ne više Bernardića. Ostojića (ne znan im imena, ni Google ne zna za njih). Bidni (privest ću Ti: jadni) Zagrebe bidni (privest ću Ti: budi) Zagreb! Šta si in se pustija? Purgeri ne dajite se, ne dajte se .... Nu Zagrebe, nu jedinog nakon mi obitelji, Škvera i prijatelja i pasa, šta mi srce zagrebe:

u ciloj Hrvatskoj di se radi? ....

osim u mome susidstvu :-( ... na Spinut :-)

vidin svi nosu kacige. Čovik iz konbija nosi dva komada nečega (siguran sam da mu je to ono za ono). S kacigon. Oni tamo mašklinaje. S kacigon. Oni puši, oni čita novine, oni čisti postole, oni čini fintu da razmišlja di će ga metit. Svi sa kacigon. Pitan ovega drugega u konbiju šta špigetaje postole (s kacigon na glavi) koji van je? Šta van je? Mi u Škveru di je 13.777 puta opasnije toliko ne lipimo kacige za glavu ... da guštaju ih nosit, da su puno lipši i sigurniji sa njiman, jerbo znaju dok ih nosu da neće platit buletu. 1.500 kn.

aj dobro Zagrebe, neću Te nervirat. Ovako Ti je bilo i kad san ja ovdi iša 80ih u upravnu. Mrvu su stabla bila manja i drača niža.

Sitija se Prijića, Vukića, lipe moje Mimice, razrednice mi sexy Francheschi ili kako se to već piše a izgovara Frančeski (jeba Te Vuk Zagrebe). Daj Bože da su svi živi i zdravi. Sitija se Emine bodulke, Đekićke, Muje šta je s menom sidija (nisan mu nikad pisa zadaću na satu. Nakon što bi napisa sebi. Nisan mu nikad (Muji) beštimava smrad kojim je smrdija pošto je on pušija priko malog odmora, velikog odmora, prije i poslin škole. Sve do doma a onda bi pija pitralona da mu ne smrdi iz usta. A bija naki lip i prelip i zgodan (gay je OK!). Nisan mu nikad priko marende izija kilu pršuta, po kila sira i popija još litar jedan dobrog vina. Domaćeg. Drniškog.) Voje moga Crnogorca šta me Njegova mater zaposlila u Banku. Bez veze. Nede Š., Davorke B., Nevenke i Deniske, Ivanke moje šta san je izgubija svojon greškon (teta mare, Ankice, teta Franke, Jace - sanja san ih niku noć ... i one španske tice s njokiman) ... E da Ti je Zagrebe... Jedva čekan da me Mirela nazove. Iden na djetu. Iden rast do 1,99. Iden opet imat dva plava oka. Iden opet biti ka šta san bija lud: U san veliko, najveće u svome životu napravija, napisa, metija ga na hamer i cilomen razredu ka pisma. Nisu mi ništa. Jer su oni prije mene uveli ka oznaku razreda U (ka upravni referent) :-). Nervirat, rehabilitirat, proskribirat, promicat i micat, ki vulkan eruptirat, vulkanizirat ... biti bolji ministar gospodarstva ... biti bolji Vladin prvi ... predsjednik od Republike i živit ka bubrig u loju na tuđemen znoju :-/

Moglo bi se kultivirat. Džumglu ovu mogli bi Parkovi i nasadi malo ka ono ... e ... rećemo obrezat ... Šta se smiješ. An?

... sitija si se Sulejmana. Je živa istina. Ulazi mu novi lik. Sulejmanu. Učmar aga :-). Nemoj biti takvi Zagrebe. Nisan mislija na čovika Sulejmana. Na seriju sam Sulejman mislija. U seriju će uć Učmar. Aga. Sad se smij. Smij se! SMIJ SE ZAGREBE! I GUŠTAJ! I DIŠI I TRČI I DOBI NA BINGU OLI NA LOTU! ŽIVI ZAGREBE! NE SAMO NA JARUNU! ŽIVI ZAGREBE NA SVAKOMEN KANTUNU! NE MOJ BIT OD ONIH ŠTA SE BUNU. ŠTA KRENU TEK PO PRITISNUTU BOTUNU! POKAŽI IN ZAGREBE ČUNU!

vidiš ovu zgradu šta se nazire. Tu san više bija nego u školu. A još više bi bili u lučicu. Napunili jukebox, udri po čaju, toastu. Slušali Domjana, Noći u BILOM satenu. BILOM Zagrebe BILOM ne plavon. Šmit, Zambo, Šegva, Marijo, Vojo, Mujo - svi mi muškići iz upravne (osin braće istih) nas ... nas prikonekoliko. Veli mi Mirela da ćemo se skupit. Jer razišli smo se ka rakova dica. Drago mi je. Ne seri Fred Perry! Ti si se skupija. Fred Perry ne seri! Naš mi lipu maju stomaku mi doć kraju!

citiran Gibonnija: ovo mi je škola

:-(... nisan nikad bija student ... jesan, snaša san se ... još onda san Ti Zagrebe bija taki, snaša se za prijamni na Pravnom. Skupilo se nas u Marija priko nekoliko, radimo šalabahtere, ja razmišljan da li obuć mini ili midi suknju pa ispisat rješenja po lipim mi obrijanim butinama s unutarnje strane ... :-( nisan nikad bija student ... mora san radit mater ranit ...a kako vidin koji god film šta mu je radnja u, oko ili blizu Grada studenata oni ništa ne uču, samo se prču ... nisan nikad bija student :-(

nu Zagrebe šta me zagrebe :-)
pari razglednica a nije. To Ti je Lučica. E, da Ti je ...

ovdi Ti se nikad nisan sunča. Nigdi se nikad nisan sunča. Samo san se kupa

ovdi, na Gusara, san vidija prvega pasa šta roni.
Čovik mu baci stinu. On skoči ka da mu je bacija
kokoš pečenu. I nema Ti ga ... nema Ti ga ...
ronija je ka Kiki oni od One, kako se zove ...

oša bi doma ruča, zapalija, popija kavu, sija na 14icu, vratija se
na misto zločina, zapalija. On bi izronija ... sa onon stinom. I sjajen
u očima, smijom na gubici. Di Ti Pas sad počiva? U kojoj zakopan je ulici?

sitija san se Plave kave. One noći Zagrebe. S bombom. Bija san ...
otompotom

da Ti se bilo ovdi rodit Zagrebe, an? I ja bi volija. Nismo mi te
sriće. Rodit se, zubiće i zube dobit, proodat, skule završit,
makar samo srednju upravnu, zaposlit se, oženit se, ić u podstanare,
dicu radit i napravit, za život i dom spremni,
u Škveru radit, opijat se, triznit se i prikinit
unosit alkohola kap u prelipo svoje tilo = hram tvoje duše.
i nemoć više odat i umrit ovdi ... da Ti je ... Zagrebe :-)

:-) partizaniman

Zlatko Celent, rekorder među splitskim olimpijcima, nastupio je na četiri Olimpijade

nemoj biti takvi. Zagrebe ... Zagrebe ... ne plači daće Ti se i daje Ti se ... život cili ... ne znan i ne razumin vakvi kakvi san, zašto. Zbog Tvoje Zagrebe potribe Ti? Bola? Jer si metropola?

http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20000228/prilozi-sp2.htm
prilagođeni copy/paste:

SPORTSKI VREMEPLOV

ZAŠTO JE SPLIT "NAJSPORTSKIJI GRAD NA SVITU" (2)
OLIMPIJSKI SPLIT

Od prvih nastupa Splićana, nogometaša Janka Rodina i plivača Ante Roje na Olimpijadi 1924. u Parizu, do sada je na Olimpijadama nastupilo 182 sportaša iz splitskih klubova. Osvojili su 64 medalje (17 zlatnih, 39 srebrnih i 8 brončanih) u košarci, nogometu, plivanju, tenisu, vaterpolu i veslanju. Najviše ih je nastupilo 1952. godine u Helsinkiju - 25!

Piše: Toni PETRIĆ

Nastup Splićana na Olimpijadama najbolje potvrđuje izreku o najsportskijem gradu. Naime, od prvih nastupa Splićana, nogometaša Janka Rodina i plivača Ante Roje na Olimpijadi 1924. u Parizu, do sada je na Olimpijadama nastupilo 182 sportaša iz splitskih klubova ili poniklih u splitskim klubovima. Osvojili su 64 medalje (17 zlatnih, 39 srebrnih i 8 brončanih) u košarci, nogometu, plivanju, tenisu, vaterpolu i veslanju. Najviše ih je nastupilo 1952. godine u Helsinkiju — 25!
Prema raspolažućim podacima u olimpijskim ekspedicijama nastupilo je 12% Splićana, a od osvojenih medalja Splićanima pripada 10%. Ako se ti postoci usporede s podatkom da je u Splitu živjelo 0,75% građana Jugoslavije oni najbolje govore o snazi i doprinosu splitskog sporta olimpizmu. Ovim se ni jedan drugi grad u nas ne može pohvaliti.

Rekorder Celent

Ilustracije radi korisno je spomenuti i višestruke nastupe splitskih olimpijaca: četiri nastupa zabilježio je Zlatko Celent, po tri puta su nastupili Jozo Alebić, Minski Fabris, Goran Ivanišević, Toni Kukoč, Uroš Marović, Sead Marušić, Duško Mrduljaš, Lovro Radonjić i Dino Rađa, a po dva puta Veljko Bakašun, Karlo Bauman, Milivoj Bebić, Marko Brajnović, Ivica Cipci, Ivo Giovanelli, Željko Jerkov, Deni Lušić, Toni Nardelli, Velimir Perasović, Damir Polić, Ante Roje, Veljko Rogošić, Ratko Rudić, Damir Šolman, Ivo Štakula, Žan Tabak, Ivo Trumbić i Perica Vlašić...
Sedamnaestogodišnjak Ivo Giovanelli, nastupom 1936. godine na Olimpijadi u Berlinu, bio je i do sada ostao najmlađi sudionik igara u sportskim igrama, a najtrofejniji splitski olimpijci su vaterpolist Deni Lušić s dvije osvojene zlatne medalje i neponovljiva Đurđica Bjedov-Gabrilo s osvojenom zlatnom i srebrnom medaljom na Olimpijadi 1968. u Meksiku.
Nedavno su iz više izvora birani sportaši 20. stoljeća. Najautoritativniji žiri imala je Hrvatska televizija. U tom izboru od 20 izabranih — sportaša stoljeća petorica su splitski, odnosno 25 posto izabranih, a kako u Splitu živi svega 4,44 posto žitelja Hrvatske, i ovaj podatak dostatno opravdava vrijednosti splitskog sporta.

Doktori iz bazena

Međutim, koliko god se u ukusima nikad ne raspravlja, kad bismo birali dvadesetoricu sportaša stoljeća međutim, našlo bi se mjesta za dvojicu izvanserijskih sportaša kuglača Nikolu Dragaša i alpinistu Stipu Božića, kojemu je neizborom napravljena velika nepravda. Naime, zadarski Zagrepčanin Nikola Dragaš na svjetskim i evropskim prvenstvima osvojio je 19 medalja, od kojih su i tri zlatne u pojedinačnoj konkurenciji.
Splićanin Stipe Božić u tridesetgodišnjoj alpinističkoj karijeri osvojio je najviše vrhove svih kontinenata i Antartika. Od 6 penjanja na Himalaju pet ih je iznad 8000 m (od 8156 metara do 8848 metara — 2 puta!) što se može smatrati ekvivalentnom osvajanja svjetskog prvenstva u drugim sportovima, a ostalih 6 penjanja, onih iznad 5000 m (od 5145 metra do 6960 metra), ekvivalent bi se mogao smatrati osvajanjem evropskog prvenstva. Sportaša s 10 takvih titula nije se smjelo mimoići u izboru.
U Splitskim sportskim organizacijama uvijek se vodilo računa ne samo o napredovanju nego i o pripremi sportaša za život nakon prestanka sportske karijere. U klubovima je bio razvijen kulturni i društveni život. Da bi se uvidilo koliko su u stručnom i u umjetničkom smislu postigli sportaši, spomenut ćemo da je samo iz splitskih plivačkih i vaterpolskih klubova poniklo 33 doktora znanosti i 3 vrhunska umjetnika. Vrijedno ih je nabrojiti: Roko Andričević (Jadran), Arsen Bašić (Jadran), Zoran Babić (Jadran), Slobodan Beroš (POŠK), Nenad Cambi (Jadran), Ante Tonči Čičin—Šain (Jadran), Nenad Duplančić (Jadran), Stipe Fuštar (Jadran), Ivo Glunčić (Jadran), Dabiša Ježina (Jadran), Duško Katunarić (Jadran), Vinko Lozovina (Jadran), Ljubo Malešević (Mornar), Ivica Mandić (Jadran), Jagoda Mangjarelo-Radošević (Mornar), Tomislav Marasović (Jadran), Josip Milat (POŠK), Edita Mitrović-Kesler (Mornar), Frane Mitrović (Jadran), Vesna Mucibabić-Gotovac (Jadran), Dragan Radulović (POŠK), Petar Reić (Jadran), Zlatan Reić (Mornar), Ante Rendić (Jadran), Ivo Rendić Miočević (Mornar), Urban Roje (Jadran), Zvonimir Rumbolt (Rovinj), Petar Selem (Jadran), Petar Slapničar (Jadran), Tonko Smirčić (POŠK), Neven Šimac (Mornar) i Tonček Špan (Jadran), te slikar i redovni profesor Akademija likovnih umjetnosti u Zagrebu Nikola Koydl i priznati kazališni i filmski redatelji Vanča Kljaković (Jadran) i Jakov Sedlar (Jadran).

Sjećanje na MIS

Split je bio vrlo uspješni organizator brojnih, domaćih i međunarodnih, klupskih i reprezentativnih natjecanja. Tako je od 1946. do sada organizirano 11 balkanskih, evropskih i svjetskih prvenstava. Posebno spominjemo Osme mediteranske igre, MIS 1979.
Za potrebe MIS-a izgrađeni su prekrasni sportski objekti, ali i izvanredni infrastrukturni objekti: tunelom je probijen Marjan, ukopana je željeznička pruga kroz grad, počeli su radovi na prstenu odvoda kanalizacijskih voda i ostalo. S druge strane, MIS je bio izvrsno organiziran, zasigurno na razini olimpijskih igara. Ni do Splita ni nakon Splita više nikome nije uspjelo tako kvalitetno organizirati Mediteranske igre.
Usput spominjemo da su prvi put u povijesti Mediteranskih igara one disperzirane u 9 mjesta izvan središnjeg mjesta održavanja i da su sva ta mjesta profitirali gradnjom ili uređenjem sportskih objekata, a neki i poboljšanjem opće infrastrukture.

Europski trofeji

U dugoj ogrlici uspjeha splitskog sporta ne mogu se zanemariti osvojena europska klupska prvenstva.
Od tisuće osvojenih pojedinačnih i momčadskih titula na državnim prvenstvima i međunarodnim natjecateljima, ovdje ćemo spomenuti samo osvajače europskih trofeja. Pobjednici Kupa europskih prvaka bili su kuglači Poštara 1969.godine, a košarkaši splitskih "žutih", pod imenima Jugoplastika (1989. i 1990.) i POP 84 (1991.) osvojili su zaredom tri naslova europskoga prvaka. Vaterpolistima Jadran-Koteksa to je pošlo za rukom 1992. i 1993. godine, dok su vaterpolisti Splitske banke taj trofej osvojili 1999. godine.
Kup europskih pobjednika kupova osvojili su vaterpolisti POŠK-Brodomerkura dva puta (1981. i 1983.) i europski Superkup 1983.godine, a vaterolisti Mornara pobijedili su u tom natjecanju 1986.godine. Rukometašice ORK Nada 1984. godine osvojile europski Kup pobjednika kupova.

srce mi skoči - ne daju ni pasu da se smoči

ali evo Ga! Dolazi! Sunce se rađa! solin građa

evo Ga dolazi! Sunce izvire
tonkić je tu kada se umire!

evo Ga. Nu Ga. pročitajte novitade sa buga

evo Ga. U sve šesnajest piči
kaladont za prat zube sve van liči

evo Ga. Nu Ga. Kosti stare sad grije
gradu se stanovi Posa - minimalne kirije

korak po korak evo Ga
triba li ti Zagrebe njega?

Njega Ti triba? Sram Te bilo!
Gay je OK kad se ćuti čilo

Gay je čovik! Pridlažen ljudiman: svaki oni šta oće kričat, pokaživat, nosit one papire na šćapu, egžibicijunat, svaki muški i žemski gay (gay je OK!) nek potroši sve te lipe i kune potrošene, sve to vrime potrošeno, svu tu energiju i voju potrošenu na udomit beštiju, privest staricu il dite priko ceste, gurnit čoviku auto kad mu stane, dat kunu-dvi u lemozinu a ne se karat sa Crkvon, na kasi u samoposlugu ponit ženi treću i četvrtu kesu punu robe s akcije, sagnit se i pokupit list papira šta ga je neko nemaran bacija, nosat ga cili dan dok ne nađeš misto mu, odnit staru robu u Caritasa sirotinji... Živit i biti gay. Čemu oto isticat, na mnijenje uticat? Utopite se. U masu mislin ne u moru Bože sačuvaj. Utopite se i budite ljudi. A ne gay.

Taman tako mislin sritnem Trijatlonca mi. Prelip. Prezdrav. Kolega mi. Opet ja o lipoti muškoj ...? A šta ću kad je lip i šesan. Gay je OK! Sada me puštite jerbo san plaću dobija. Kamo srića da nisam. Lakše bi mi bilo.