splitskijudi

POMOZIMO ŠKVERU!

21=00

17.29 i 101

11°C. Trenutno: slaba kiša. Smjer vjetra: I pri brzini od 24 km/h. Vlažnost (da vlažnost): 88% kaže Googleov gadget. Neka Te.

SVOJIN GLASON SA SVAKON SPLISKON BEŠTIJON – I MAČKON I PASON

http://www.change.org/petitions/svojin-glason-sa-svakon-spliskon-be%C5%A1tijom-i-ma%C4%8Dkon-i-pason?utm_campaign=petition_

ono ka ... e... rećemo ... bija san sa nji dvi. Jesan. Malo in je neugodno ... da skin su bile pa se krile .... Zlatni je retriver Pupa, 3 godine stara a labrador je crni Amber 2 godine više od Pupe šta ima.

peticiju potpisa. Davno završen je student DIFa. Sad radi sa dicon u Juraja.  I lip je. Opet ja. Srića mu da se izgledom nije bacija na mater jer mater mu znan. Radili smo nekad u Splitskoj banci.  Prelipa žena. Pa bi i On bija prelip. Vako je samo ka i ćaća mu. Lip. Opet ja.

 .

priča mi kako ga rebnilo 700 kn. Brez razloga. Bija s pasen na Prve vode. Sa strane su bili. Ni kupali se nisu. Policajac pandur bolje reć uhitija, izručija, naplatija. Nije se tija dirat u one pase na baterije.  Samo zato šta je tu bija. Potpisa peticiju. Neka se i to uredi. Oćemo profesore! I Tiš s nami! I Cura Ti. I Mater i Ćać i ćer Ti. Svi ćemo!

puno jih voli. Jedna Njegova jedna curina. Ima i ćer i 36 (!???!) godina. Curu san mu jučer vidija kad mi je potpisivala Peticiju. Blago jon se. I Njemu. 

 

sa skala ih obe promatra,
ne bi im On ništa,
samo bi ih obe ... satra.
Ma nu Bazzaro Zara
dicu bi stvara!

 ... neka san i ovo doživija. Sad mirne duše mogu i umrit. Fluffy na mistu, ne leta, ne trče, ne kiti, ne gonja. Fluffy na mistu :-o. Unbe ... unbelivea ... za nevirovat. Još mi ka ono poentira. Lipa jon gazdarica lipega Pere od lipe Veki i sestre jon lipe veli mi na brzinu: Lijek. Član obitelji. Veselje. Dragost. Maza. Obveza. Poziv na razgovor. Ljudi otuđeni.  Zafaljivan sa falain.

Trčen Zoji. Tilo mi se znoji. Ne seri! Ne seri Fred Perry!

 

... ono prikjučer naša san gospođu mr. Ivanu Ćapetu, dr. med. vet. šta mi je ka na Miljunašu odgovarala ... e  onu šta je mater ponosna dvi ćere a izgleda ka da će zakasnit jer joj zvoni za uć u prvi razred srednje medicinske. Ona me instruirala o pasjin bolestiman koje pasi mogu dobit od judi.O judskin bolešćinama koje judii mogu dobit od pasa. Rećemo: bisnoća, infekcija kože, leptospiroza, lišmanijoza (papatači komarci da je prinose - papatači? papatači? Hašim Tači? ) ... nije baš ... ono ka e ... imat pasa ...Nisan je danas naša :-( ali san naša partnera jon poslovnoga. Gospodin Dr. med. vet. Mario Gavranović je bija tu :-).

 

I Nera, bišon, točno jon 22 miseca prikjučer bilo, bila je tu. Na šišanju noktiju i nešto ka malo betežna. Potpisala mi peticiju i da je više ne slikam pod ovin neonskim svitlom jer onda da ispane.

Ispaneš?

Je ispanen. Vidi me. Cila san ispala :-?

Dotore cara mio velin mu ja ... može peticija? Da može. Evo ti još i Zakon o dobrobiti životinja, Zakon o veterinarstvu. Faliju ljudi. Mislu da je to igra. Nije mala obveza pasa imat. Ili kao, neman di sa sebon pa iden se uru dvi poigrat sa njima u azil. Dumovec http://www.azilzagreb.com/ ima 350 udomljenih, spašenih, liječenih, socijaliziranih, maženih, od šporkice i buva očišćenih pasa.  Taj azil pripada ZOOu i u njemu nema volontiranja. Rade ljudi kojima je to posao. I još ću Vam reć veli On meni ... srića moja doša Srđan. Fala in Srđo. Kako je počeja dotur bi sa menom ka Oni sa svojon Asjon. Nikad prid oltar. Opet ja.

poklon zahvalne mu pacijentice. Od drva pudl-ura :-)

ZAKON O DOBROBITI ŽIVOTINJA

"Narodne novine"; 19/1999

I. OPĆE ODREDBE 

Članak 1. 

(1) Ovim se Zakonom uređuje dobrobit životinja glede držanja, smještaja, hranidbe, zaštite i odnosa prema životinjama. 

(2) Životinje, u smislu ovoga Zakona, jesu kralješnjaci i to: ribe, ptice i sisavci. 

Članak 2. 

U ovom Zakonu pojedini pojmovi imaju sljedeće značenje: 

1) anestezija je postupak isključenja osjetljivosti životinja, 

2) omamljivanje je obvezni postupak prije klanja kojim se životinja dovodi u stanje smanjene svijesti, 

3) eutanazija (u daljnjem tekstu: usmrćivanje) jest bezbolno usmrćivanje koje se obavlja sredstvima posebne namjene, 

4) posjednik životinje jest svaka pravna ili fizička osoba koja je kao vlasnik, korisnik ili čuvar izravno odgovorna za zdravlje i dobrobit životinja, 

5) veterinar je osoba koja je diplomirala na veterinarskom fakultetu i obavlja veterinarske poslove sukladno Zakonu o veterinarstvu, 

6) veterinarski tehničar je osoba koja obavlja tehničke poslove u veterinarstvu sukladno Zakonu o veterinarstvu, 

7) veterinarski ured je područna jedinica Ministarstva poljoprivrede i šumarstva ustrojena sukladno Zakonu o veterinarstvu, 

8) prijevoznik je fizička ili pravna osoba koja obavlja prijevoz živih životinja, 

9) životinje za društvo su kućni ljubimci, 

10) skloništa za životinje su prostori u kojima se smještaju pronađene (napuštene i izgubljene) životinje na daljnju brigu i moguće udomljavanje. 

11) higijenski servis je služba za prikupljanje napuštenih i izgubljenih životinja, koje osnivaju pravne ili fizičke osobe sukladno odredbama ovoga Zakona, 

12) pokus je svaki zahvat ili postupak na životinjama radi istraživanja a pokus počinje kad se životinja priprema za ispitivanje i završava kad prestaju posljednja promatranja životinje vezana za pokus, 

13) napuštena životinja jest ona životinja koju je posjednik svjesno napustio, 

14) izgubljena životinja jest ona životinja koja je napustila posjednika bez njegove volje i on je traži. 

Članak 3. 

Nitko ne smije životinju bez razloga ubiti, nanositi joj bol i patnju protivno odredbama ovoga Zakona. 

Članak 4. 

Posjednik životinje, ovisno o vrsti i potrebama životinje, dužan je životinju hraniti, napajati, njegovati, smjestiti je i osigurati joj zdravstvenu zaštitu. 

II. ZAŠTITA ŽIVOTINJA PRI DRŽANJU I UZGOJU 

Članak 5. 

Posjednik životinje ne smije: 

1. prisiljavati životinju na rad i napore koje ona, zbog svojega uzrasta ili stanja, ne može podnijeti ili koji nadilaze njezinu snagu, 

2. napuštati životinje za društvo i druge životinje držane pod nadzorom čovjeka, 

3. uzgojenu ili othranjenu divlju životinju izložiti slobodnoj prirodi ili je ondje naseliti, ako nije pripremljena za preživljavanje u takvom životnom prostoru, 

4. nanositi bol, patnju ili ozljedu životinjama pri dresuri, 

5. mučiti, ubijati ili ozljeđivati životinje tijekom snimanja filmova, promidžbenih poruka ili sličnih namjena, 

6. provjeravati oštrinu životinje na drugoj životinji, huškati jednu životinju na drugu, osim pri dresuri pasa Ministarstva unutarnjih poslova i vojske, huškati životinju na čovjeka te priređivati borbe životinja, 

7. obavljati operativno-kozmetičke i kirurške zahvate na životinjama koji nisu propisani kao svojstveni pojedinim pasminama, 

8. hraniti životinje drugim živim životinjama, osim ako je to neizbježno, 

9. upotrebljavati žive životinje kao mamce u lovu, 

10. onemogućavati kretanje životinji na način da joj nanosi bol, patnje ili ozljedu. 

III. ZAŠTITA ŽIVOTINJA PRI OBAVLJANJU ZDRAVSTVENE ZAŠTITE I ZOOTEHNIČKIH ZAHVATA 

Članak 6. 

Svi operacijski i zootehnički zahvati na životinjama, izuzevši nabrojene u članku 7. ovoga Zakona, provode se primjenom anestezije, a obavljaju se sukladno odredbama Zakona o veterinarstvu. 

Članak 7. 

Anestezija se ne provodi pri: 

- opasnosti od uginuća, ugušenja, iskrvarenja i slično, 

- označavanju životinja, 

- kastraciji muške prasadi mlađe od mjesec dana, 

- odstranjivanju rogova teladi i jaradi mlađoj od četiri mjeseca, 

- dijagnostičkim postupcima, 

- prouzročenju veće boli anestezijom nego je zahvatom bol prouzročena na životinji, 

- skraćivanju zubi i repova sisajuće prasadi, 

- skraćivanju repova psima mlađim od osam dana, 

- skraćivanju kljunova peradi u intenzivnom uzgoju. 

Članak 8. 

(1) Zabranjena je djelomična ili potpuna amputacija pojedinih dijelova životinjskog tijela 

(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka djelomična ili potpuna amputacija pojedinih dijelova životinjskog tijela dozvoljena je: 

- ako za pojedine operativne zahvate postoji veterinarsko-medicinska indikacija, 

- pri zahvatima navedenim u članku 7. podstavcima 3., 4., 7., 8. i 9., 

- radi izvođenja pokusa na životinjama u znanstveno- 

istraživačke svrhe sukladno ovome Zakonu, 

- pri rezanju uški pasa u dobi do tri mjeseca, ako je prethodno provedena anestezija. 

IV. USMRĆIVANJE ŽIVOTINJA 

Članak 9. 

(1) Usmrćivanje životinja se može provesti kad: 

- bi liječenje životinja bilo dugotrajno i povezano s patnjama, a ishod liječenja neizvjestan, 

- je životinja dostigla visoku starost da joj otkazuju osnovne životne funkcije, 

- životinja boluje od neizlječive i/ili zarazne bolesti, posebice one koja može ugroziti ljude, 

- je životinja opasna za okolinu, 

- je protekao rok iz članka 26. ovoga Zakona. 

(2) Za slučajeve iz stavka 1. podstavaka 1. i 2. ovoga članka, o usmrćivanju odlučuje posjednik životinje, a za slučajeve iz stavka 1. podstavaka 3. i 4. ovoga članka, veterinar. 

(3) Životinju može usmrtiti samo veterinar ili stručno osposobljen veterinarski tehničar pod nadzorom veterinara. 

V. ZAŠTITA ŽIVOTINJA PRI KLANJU 

Članak 10. 

(1) Životinja se smije klati samo ako je prije iskrvarenja bila omamljena, osim ako se radi o klanju svinja, ovaca, koza, peradi, kunića i uzgojene divljači za potrebe domaćinstva. 

(2) Omamljivanje se provodi mehaničkim ili električnim načinom te plinom. 

Članak 11. 

(1) U klaonici postupak sa životinjama mora se odvijati na sljedeći način: 

1. životinje za klanje treba po prispijeću istovariti iz prijevoznog sredstva, uz uporabu odgovarajuće opreme, na način da se životinje poštede uznemirenosti, straha, patnji i bolova, 

2. kretanje životinja unutar kruga klaonice do prostora za njihov smještaj treba se odvijati pažljivo i bez nanošenja boli, uz primjenu odgovarajućeg pribora za vođenje, 

3. klaonice moraju biti opremljene odgovarajućim oborima ili stajama (depoi) u kojima životinje trebaju biti smještene, zaštićene od nepovoljnih klimatskih prilika, hranjene i napajane do klanja, 

4. životinje moraju biti omamljene odgovarajućim postupcima neposredno prije klanja, 

5. postupkom omamljivanja životinje se moraju dovesti u stanje neosjetljivosti i u tom stanju zaklati. 

(2) Klanje se mora obaviti upotrebom odgovarajuće opreme. 

(3) Zabranjena je upotreba sredstava za omamljivanje kojima se nanosi nepotrebna bol. 

(4) Uvjete za zaštitu životinja za klanje propisuje ministar. 

VI. ZAŠTITA ŽIVOTINJA U PRIJEVOZU 

Članak 12. 

(1) Prijevoz životinja mogu obavljati fizičke i pravne osobe koje su registrirane za tu djelatnost. 

(2) Prijevoz životinja za vlastite potrebe mogu obavljati i druge fizičke ili pravne osobe za svoje potrebe najviše do udaljenosti od 50 km, računajući od mjesta utovara do mjesta istovara. 

(3) Ograničenje udaljenosti iz stavka 2. ovoga članka ne odnosi se na posjednike kućnih ljubimaca, ako se njihov prijevoz obavlja vlastitim prijevoznim sredstvima, sukladno odredbama članka 52. i 54. Zakona o veterinarstvu i članka 13. ovoga Zakona. 

Članak 13. 

Zabranjeno je prevoziti životinje tako da se prijevozom uzrokuju patnje, mučenja, oboljevanja ili uginuća životinja, i to: 

1) utovar i prijevoz tijekom velike vrućine ili hladnoće, 

2) prijevoz u nepokrivenim kamionima, vagonima ili na nepokrivenom dijelu plovila, pri čemu životinje nisu zaštićene od klimatskih uvjeta, 

3) prijevoz u zatvorenim prijevoznim sredstvima, kavezima i ambalaži ako u njima nije osigurano prozračivanje, 

4) prijevoz životinja osjetljivih na visoke ili niske temperature ako u prijevozu nije osigurana odgovarajuća temperatura, 

5) prijevoz bez osigurane minimalne propisane površine za svaku životinju i prijevoz bez osiguranja od samoozljeđivanja životinje i ozljeđivanja drugih životinja, 

6) prijevoz bez osiguranja hranjenja i napajanja životinja svakih 12 sati, i to u postaji koja je određena pri utovaru i navedena u popratnoj veterinarskoj dokumentaciji, ako je temperatura zraka viša od 28 °C, životinje treba pojiti barem svakih 8 sati, 

7) prijevoz životinja ne smije trajati duže od 12 sati, a potom ih treba istovariti i omogućiti im odmor od najmanje 12 sati, 

8) prijevoz riba u posebnim prijevoznim sredstvima ili spremnicima, bez dostatne količine vode, odgovarajuće temperature i kisika, 

9) prijevoz visokobređih ženki u posljednjoj četvrtini bređosti i ženki u prvih 48 sati nakon poroda njihove mladunčadi, osim ako je potrebna hitna veterinarska intervencija. 

Članak 14. 

Prijevoznik mora: 

1) osigurati posebnu zaštitu od opasnih i divljih životinja te fizičku zaštitu opasnih i divljih životinja, 

2) odrediti osobu (u daljnjem tekstu: pratitelj) koja će se tijekom prijevoza brinuti o sigurnosti prevoženih životinja, njihovu napajanju, hranjenju i odmoru, sukladno odredbama ovoga Zakona i drugih propisa. 

Članak 15. 

Pri utovaru, istovaru, pretovaru i tjeranju životinja zabranjena je uporaba predmeta kojima se izravno nanosi bol životinjama. 

Članak 16. 

Pratitelj kojega prijevoznik može odrediti za obavljanje poslova iz članka 14. podstavka drugog jest osoba koja mora biti osposobljena za obavljanje tih poslova i ispunjavati uvjete sukladno odredbi članka 17. ovoga Zakona. 

Članak 17. 

Uvjete za utovar, istovar, pretovar i prijevoz životinja koje mora ispunjavati prijevoznik i pratitelj radi zaštite životinja, kao i uvjete za osposobljavanje pratitelja životinja propisuje ministar. 

VII. ZAŠTITA ŽIVOTINJA U GOSPODARSKOM UZGOJU 

Članak 18. 

U gospodarskom uzgoju goveda, svinja, koza, ovaca, konja, magaraca, kunića, peradi te krznaša i riba posjednici životinja obvezni su životinje: 

- hraniti i napajati svakodnevno dostatnim količinama zdrave hrane i vode, 

- držati i uzgajati tako da imaju dostatni hranidbeni i pojidbeni prostor, omogućiti odgovarajuću izmjenu vlage i temperature zraka te osigurati minimum dnevne svjetlosti u granicama određenih tehnologija, 

- držati i uzgajati na površini koja im omogućuje dostatno kretanje. 

Članak 19. 

Zabranjeno je životinje: 

- poticati u rastu dodavanjem hormona rasta u hrani, 

- bolesne, ozlijeđene ili s vidljivom manom koristiti u zaprezi ili pod sedlom. 

VIII. ZAŠTITA ŽIVOTINJA ZA DRUŠTVO 

Članak 20. 

(1) Životinje za društvo moraju imati životne uvjete sukladne njihovim potrebama. 

(2) Životinje koje su zaštićene Zakonom o zaštiti prirode, divlje životinje te životinjske vrste i pasmine opasne za život ljudi ne smiju se držati kao životinje za društvo i utvrđuju se posebnim propisom. 

(3) Životinje za društvo se ne smiju prodavati osobama mlađim od 16 godina. 

(4) Popis životinja iz stavka 2. ovoga članka donosi ministar, uz suglasnost tijela državne uprave nadležnog za poslove zaštite prirode i okoliša. 

(5) Popis iz stavka 4. ovoga članka objavljuje se u "Narodnim novinama". 

IX. ZAŠTITA DIVLJIH ŽIVOTINJA U PRIRODI 

Članak 21. 

Zabranjuju se radnje kojima se divlje životinje u prirodi, kao populacija ili jedinke, izvrgavaju mučenju ili se trajnije onemogućavaju u obavljanju fizioloških funkcija (hranjenja, napajanja, razmnožavanja) raznim zahvatima poput: 

- onemogućavanja pristupa vodi ograđivanjem, onečišćenjem, tjeranjem i slično, 

- uništavanja cijelog staništa ili njegovih dijelova bitnih za opstanak neke vrste, 

- unošenja stranih životinjskih vrsta u stanište, 

- hvatanja živih životinja ili usmrćivanja životinja na način koji uzrokuje trajnije patnje, osim ako je to iznimno opravdano znanstvenim istraživanjima i radi pomaganja određenoj populaciji, 

- drugih zahvata sa štetnim posljedicama. 

Članak 22. 

Javne ustanove koje upravljaju zaštićenim dijelovima prirode, odnosno ovlaštenici prava lova, divljim životinjama u prirodnim staništima moraju osigurati: 

- sve potrebne uvjete za biološki opstanak prirodne populacije u sklopu ekološke ravnoteže. 

- saniranje možebitnih zatečenih ili novonastalih poremetnji u staništu,

- veterinarsko-zdravstvenu zaštitu. 

X. ZAŠTITA ŽIVOTINJA U ZOOLOŠKIM VRTOVIMA, CIRKUSIMA I NA IZLOŽBAMA 

Članak 23. 

Posjednici životinja u zoološkim vrtovima, cirkusima i na izložbama moraju, uz poštivanje ovoga Zakona, osigurati i: 

- nastambe koje prostorom i opremom zadovoljavaju osnovne potrebe svake životinjske vrste te uz zatvoreni prostor još i otvoreni prostor za kretanje, 

- primjerenu hranu i vodu u potrebnim dnevnim količinama, 

- potrebnu veterinarsku zaštitu i liječenje, 

- humani odnos djelatnika prema životinjama, 

- zaštitu životinja od posjetitelja, 

- zaštitu posjetitelja od životinja. 

Članak 24. 

(1) Zoološki vrt može se osnovati ako su pored općih uvjeta ispunjeni i uvjeti iz članka 23. ovoga Zakona. 

(2) Rješenje o ispunjavanju uvjeta iz stavka 1. ovoga članka donosi Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva (u daljnjem tekstu: Ministarstvo). 

(3) Cirkuske priredbe sa životinjama i izložbe životinja mogu se održavati na temelju rješenja o dozvoli održavanja priredaba i izložaba kojeg donosi nadležni veterinarski ured županije, odnosno Grada Zagreba na temelju zahtjeva i priložene dokumentacije o podrijetlu i zdravstvenom stanju životinja. 

(4) Cirkuske priredbe sa životinjama i izložbe životinja mogu se održavati najranije sedam dana od dana konačnosti rješenja iz stavka 3. ovoga članka. 

(5) Uvjete za osnivanje i rad zoološkog vrta te uvjete za održavanje cirkuskih priredaba sa životinjama i izložaba životinja propisuje ministar. 

Članak 25. 

Zabranjeno je vođenje i nastupanje s posebno sputanim životinjama (npr. medvjedima). 

XI. ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA 

Članak 26. 

(1) Pronađene životinje drže se u skloništima za životinje i higijenskim servisima. 

(2) Napuštene i izgubljene životinje skupljaju zaposlenici higijenskog servisa tako da životinji nanose najmanje boli i patnji i predaju ih u skloništa za životinje. 

(3) Životinje iz higijenskog servisa koje nije moguće udomiti mogu se nakon 30 dana držanja u higijenskom servisu usmrtiti. 

(4) Ako je pronađena divlja životinja, higijenski servis, odnosno sklonište obvezno je najbližem lovačkom društvu podnijeti zahtjev za njezino vraćanje u prirodu ako je to moguće, a u protivnom se ta životinja predaje najbližem zoološkom vrtu koji je opremljen za njezino primanje. Ukoliko ni zoološki vrt nije u mogućnosti primiti životinju, ona se usmrćuje. 

(5) Ako je pronađena posebno zaštićena divlja životinja, obavješćuje se tijelo državne uprave nadležno za poslove zaštite prirode i okoliša, koje donosi odluku o daljnjem postupku. 

(6) Posebne uvjete za osnivanje i rad skloništa za životinje i higijenskih servisa propisuje ministar. 

XII. ZAŠTITA ŽIVOTINJA PRI UZGOJU RADI DALJNJE PRODAJE 

Članak 27. 

(1) Uzgoj životinja radi daljnje prodaje je zabranjen osim u slučaju uzgoja domaćih životinja koje imaju gospodarsku namjenu sukladno Zakonu o stočarstvu. 

(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, uzgoj životinja radi daljnje prodaje i prodaje u trgovinama za prodaju životinja s rodovnikom ili bez njega može se dozvoliti uz pretpostavku da su ispunjeni svi posebni uvjeti. 

(3) Uzgoj iz stavka 2. ovoga članka može se obavljati na temelju rješenja o dozvoli toga uzgoja koje donosi nadležni veterinarski ured. 

(4) Posebne uvjete iz stavka 2. ovoga članka propisuje ministar. 

XIII. ZAŠTITA ŽIVOTINJA ZA POKUSE I DRUGA ZNANSTVENA ISTRAŽIVANJA 

Članak 28. 

(1) Pokuse na životinjama mogu obavljati pravne osobe, utvrđene ovim Zakonom na temelju rješenja o dozvoli obavljanja pokusa, koje donosi Ministarstvo uz prethodno mišljenje Ministarstva znanosti i tehnologije, i to radi, 

1. istraživanja bolesti i tjelesnih tegoba ili prepoznavanja utjecaja fizioloških i patoloških stanja u čovjeka ili životinje, 

2. ispitivanja proizvodnih i drugih osobina i načina njihova unapređivanja za životinje u gospodarskom uzgoju i drugom uzgoju životinja, 

3. prepoznavanja ugrožavanja okoliša, 

4. ispitivanja neškodljivosti materijala ili proizvoda po ljudsko ili životinjsko zdravlje, ili na djelotvornost protiv životinjskih nametnika, 

5. temeljnih istraživanja, 

6. nastavne svrhe. 

(2) Pokusi na životinjama prema stavku 1. ovoga članka mogu se dozvoliti samo ako se svrha istraživanja ne može postići drugim dopuštenim znanstvenim metodama. 

(3) Pokusi na životinjama prema stavku 1. ovoga članka mogu se dozvoliti samo ako se pretpostavljena bol, patnja ili ozljeda životinja može etički opravdati očekivanim rezultatima koji su od značenja za ljude ili životinje odnosno znanost. 

(4) Životinje za pokuse mogu se držati samo u posebnim nastambama s voditeljem nastambe i prema posebnim uvjetima. 

(5) Nad životinjama za pokuse mogu se obavljati samo određene vrste pokusa. 

(6) Posebne uvjete za nastambe i način držanja životinja za pokuse te vrste pokusa propisuje ministar. 

Članak 29. 

(1) Posjednici životinja za pokuse moraju te životinje obilježavati i o tome voditi evidenciju. 

(2) Uvjete i način vođenja te obrasce za evidenciju iz stavka 1. ovoga članka propisuje ministar. 

Članak 30. 

Korištenje životinja za pokuse zabranjeno je radi: 

- isprobavanja oružja, streljiva ili pripadajućeg pribora, 

- istraživanja ili razvitka proizvoda od duhana i kemijskih sredstava za pranje i dezinfekciju predmeta opće uporabe. 

Članak 31. 

Pokuse na životinjama mogu obavljati visokoškolske i znanstvenoistraživačke ustanove te stručne pravne osobe koje su registrirane za obavljanje pokusa na životinjama, ako ispunjavaju pretpostavke utvrđene odredbama članka 28. ovoga Zakona i sljedeće uvjete: 

- da ishod pokusa kojem se teži, unatoč iscrpnim raspoloživim mogućnostima nije dovoljno poznat ili je ponovno ispitivanje dvostrukim ili ponovljenim pokusom prijeko potrebno, 

- da ima zaposlene stručne osobe sukladno odredbama članka 33. ovoga Zakona, 

- da raspolaže potrebnim prostorom, uređajima, opremom i drugim sredstvima za obavljanje pokusa nad životinjama, 

- da raspolaže nastambama za životinje za pokuse i može osigurati propisani način držanja tih životinja, uključujući njegu, skrb i redovitu zdravstvenu zaštitu. 

Članak 32. 

(1) U rješenju o dozvoli obavljanja pokusa na životinjama utvrđuje se rok njegova važenja i određuje na prijedlog podnositelja zahtjeva voditelj pokusa i njegov zamjenik. 

(2) Voditelj pokusa ili njegov zamjenik može se promijeniti na zahtjev pravne osobe koja obavlja pokuse, a promjenu utvrđuje Ministarstvo dopunskim rješenjem. 

Članak 33. 

(1) Pokuse na životinjama mogu obavljati veterinari, a iznimno liječnici, agronomi - stočari, farmakolozi, stomatolozi ili biolozi. 

(2) Kirurške zahvate na životinjama u pokusu mogu obavljati ponajprije osobe sa završenim veterinarskim fakultetom, a osobe s visokoškolskom naobrazbom biomedicinskog, agronomskog (stočarskog) ili prirodoslovno-matematičkog (biologija) usmjerenja ako imaju položen ispit o radu s pokusnim životinjama. 

(3) Program ispita iz stavka 2. ovoga članka propisat će ministar. 

(4) Voditelj nastambe sa životinjama za pokuse mora imati završen veterinarski fakultet. 

(5) Iznimno, voditelj nastambe s laboratorijskim glodavcima za pokuse može biti osoba iz stavka 1. ovoga članka. 

Članak 34. 

Pokusi na životinjama za nastavne svrhe dozvoljeni su samo ako se ne mogu postići zadovoljavajući rezultati drugim nastavnim pomagalima (npr. slike, modeli, preparati i sl.), s tim da se za svaku skupinu u uobičajenom postupku može upotrijebiti samo jedna životinja. 

Članak 35. 

(1) Ako se predviđa trajanje pokusa na životinjama duže od dozvoljenog, potrebno je sedam dana prije isteka dozvole produžetak prijaviti Ministarstvu. 

(2) U prijavi iz stavka 1. ovoga članka mora se navesti: 

1. razlozi produžetka pokusa, 

2. vrsta i broj predviđenih životinja, 

3. mjesto, početak i predviđeno vrijeme trajanja produžetka pokusa, 

4. ime i adresu odgovornog voditelja pokusa i njegova zamjenika. 

(3) Ako se produžuje nekoliko istovrsnih pokusa, dostatna je prijava jednog od njih, a u prijavi se navede broj ostalih pokusa. Na kraju svake godine Ministarstvu se mora prijaviti broj provedenih pokusa i broj upotrijebljenih životinja. 

(4) Ako se promijene podaci iz stavka 2. ovoga članka tijekom pokusa, te se promjene moraju prijaviti Ministarstvu u roku od tri dana, osim ako je promjena bez značenja za nadzor nad pokusom. 

(5) Za pridržavanje odredaba ovoga članka, pri obavljanju pokusa na životinjama, odgovoran je voditelj pokusa ili njegov zamjenik. 

Članak 36. 

(1) O tijeku pokusa na životinjama moraju se voditi zapisnici. 

(2) Zapisnike moraju potpisati osobe koje su provele pokuse, i voditelj pokusa. Uz zapisnike pohranjuju se i bilješke te čuvaju tri godine, a na zahtjev Ministarstva moraju se dati na uvid. 

XIV. NADZOR 

Članak 37. 

(1) Upravni nadzor nad provedbom ovoga Zakona obavlja Ministarstvo. 

(2) Inspekcijski nadzor prema ovome Zakonu provodi Ministarstvo i Državni inspektorat. 

(3) Inspekcijski nadzor provode veterinarski inspektori Ministarstva, odnosno stočarski inspektori Državnog inspektorata sukladno pravima i obvezama određenim propisima o veterinarstvu, odnosno propisima o stočarstvu. 

XV. KAZNENE ODREDBE 

Članak 38. 

(1) Novčanom kaznom od 5.000,00 do 10.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna ili fizička osoba ako: 

1. obavlja radnje protivno članku 5. točki 1., 3., 6. i 8. ovoga Zakona, 

2. usmrćuje životinje protivno članku 9. stavku 1. ovoga Zakona, 

3. potiče rast životinje dodavanjem hormona rasta u hrani (članak 19. podstavak 1.), 

4. drži životinje koje su zaštićene Zakonom o zaštiti prirode i divlje životinje kao životinje za društvo (članak 20. stavak 2.), 

5. koristi životinje za pokuse protivno članku 30. ovoga Zakona, 

6. obavlja pokus i druga znanstvena istraživanja na životinjama protivno članku 31. stavku 2. ovoga Zakona. 

(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od 3.000,00 do 5.000,00 kuna i odgovorna osoba u pravnoj osobi. 

Članak 39. 

(1) Novčanom kaznom od 2.500,00 do 5.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna ili fizička osoba ako: 

1. obavlja radnje protivno članku 5. točki 4., 5., 7., 9. i 10. ovoga Zakona, 

2. kolje životinju protivno članku 10. ovoga Zakona, 

3. postupa sa životinjom u klaonici protivno članku 11. ovoga Zakona,

4. postupa pri prijevozu sa životinjama protivno članku 13. i 14. ovoga Zakona, 

5. postupa sa životinjama protivno članku 18. ovoga Zakona, 

6. postupa s divljim životinjama protivno članku 21. ovoga Zakona, 

7. postupa protivno članku 23. ovoga Zakona, 

8. ne osigurava uvjete iz članka 24. ovoga Zakona, 

9. uzgaja životinje za trgovinu protivno članku 27. stavku 1. ovoga Zakona, 

10. obavlja pokuse na životinjama protivno članku 28. ovoga Zakona, 

11. obavlja pokuse na životinjama protivno članku 33. stavku 1., 2. i 4. ovoga Zakona, 

12. obavlja pokus protivno članku 34. ovoga Zakona. 

(2) Za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od 500,00 do 1.000,00 kuna i odgovorna osoba u pravnoj osobi. 

Članak 40. 

(1) Novčanom kaznom od 200,00 do 2.500,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna ili fizička osoba ako: 

1. postupa protivno članku 5. točki 2. ovoga Zakona, 

2. postupa sa životinjama protivno članku 19. podstavku 2. ovoga Zakona, 

3. prodaje životinje za društvo osobama mlađim od 16 godina (članak 20. stavak 3.), 

4. vodi posebno sputane životinje, protivno članku 25. ovoga Zakona, 

5. ne obilježava životinje sukladno članku 29. ovoga Zakona, 

6. obavlja pokuse na životinjama protivno članku 32. stavak 2. ovoga Zakona, 

7. obavlja pokuse na životinjama protivno članku 35. ovoga Zakona, 

8. ne vodi zapisnike o pokusima prema odredbi članka 36. ovoga Zakona. 

(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od 500,00 do 1.000,00 kuna i odgovorna osoba u pravnoj osobi. 

XVI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE 

Članak 41. 

Provedbene propise na temelju ovlaštenja iz ovoga Zakona donijet će ministar u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. 

Članak 42. 

Općine, gradovi, županije i Grad Zagreb dužni su voditi brigu o zbrinjavanju napuštenih i izgubljenih životinja te poticati osnivanje skloništa i higijenskih servisa. 

Članak 43. 

Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objave u "Narodnim novinama". 

Klasa: 322-08/97-01/01

Zagreb, 5. veljače 1999. 

ZASTUPNIČKI DOM

HRVATSKOGA DRŽAVNOG SABORA

 

 

 

 

 

 

Miški je ćaća pretpostavja se Srpski trobojni gonič šta ga je metija Posavskoj goničici. Pretpostavja se. Ćaća bi joj moga bit ovi:

Zadovoljstvo i čast ima san upoznat Britu (9) i Kali (7), Bobija od 19 miseci i Bobija od  oko 357 miseci (Sandra moja Brđanka šta mu je žena). Bija je tu i Bono šta je 25.05. napunija 7 miseci, i šta je najveći torcidaš beagla u Splitu jerbo ima najviše bile boje po sebi.  Charly  rodezijski ridgeback šta san mu starost zaboravija jer je i nema puno ...                                   

 

i Tifo je bija šta se prije 7 miseci oštenija i Astra (8 miseci) i Bea (7 miseci). Bartul od 2 godine sa onon šta stan dilu. Jedinstvenon, u Dugobabama odbačenom i spašenom Miškom (oko 6 miseci) i šnjon igra se ....

Počeja mi Dnevnik. Amdrijana  da će proć ... sekund samo ... prolazi ... prolazi ... prolazi. Prođe Amdrijana. Proša mi i Dnevnik. Nema veze. Iman treći. 

http://www.ksp-split.com/  van je adresa Kluba ovog pasjeg raja, a na linku http://www.vauvau.net/index.php/rijec-strucnjaka/uzgajivaci/2566-beagle

 sam naša o beaglima nešto i copy/pasteiran van oto

Pasmina Beagle nema genetske predispozicije za neke određene  bolesti. Jako su im čvrste, kvalitetne kosti a i zubi pa se zbog toga koriste u istraživačke svrhe, nažalost. Jedino čemu su jako skloni je debljanje. Do godine dana štene treba jesti koliko je propisano od određenog proizvođača, a kada sazrije i odraste hranu je potrebno uskladiti sa dnevnim aktivnostima. Što znači, ako je pas jako aktivan naravno pojest će više, a ako je slabo aktivan, kao naprimjer zimi pojest će manje. Beagle će Vas gledati svojim neodoljivim pogledom da mu date još, ali Vi ste ti koji određuju koliko će Vaš pas jesti, to je za njegovo dobro.

Nažalost jako je puno pretilih beaglova u zrelijoj dobi i stvarno je to nešto na što treba obratiti pažnju. Kao i kod ljudi , tako i kod pasa pretilost nije zdrava.

Što se tiče temperamenta, to je srednje veliki pas velikog srca i ogromne želje za kretanjem. Odmor mu skoro pa nije potreban. Naprimjer odvedete svog beagla u šetnju po šumi, Sljemenu i nakon 3 sata dođete doma mrtvi umorni a Vaš beagle malo sjedne i za pola sata Vas pogleda  i kao da kaže : " Idemo opet!"  Mislim da to sve govori o njegovom temperamentu. To nije pas za ljude koji ne vole aktivnost, kretanje. Njemu je potrebna  najmanje jedna šetnja od barem sat vremena i nekoliko malih u toku dana, te po mogućnosti barem jedna jako velika tjedno. Odlični su za kuću sa dvorištem, gdje mogu juriti koliko žele, ali i dalje su im potrebne šetnje. Jedino što je jako, jako bitno je da dvorište mora biti ograđeno odlično, što znači beton u zemlji te čvrsta nesavitljiva ograda, visoka, da se Vaš beagle ne bi sam odveo u šetnju dok Vas nema doma. Ne vole biti sami jako puno, i mogu biti poprilično osvetoljubivi ako ostanu, po svom mišljenju predugo sami. Nikako nisu pasmina za lanac, mogu biti eventualno u većem boxu ( 5x5m), sa kućicom, ali ne cijeli dan. Vole spavati gdje i ljudi, u kući.

Dobro podnose sve vremenske prilike.

Jako im je kvalitetan, istančan njuh i mogu biti odlični lovački psi ako im se lovački nagon probudi. Naravno ako želite da je Vaš pas isključivo kućni ljubimac, nemate potrebe za lovačkim ispitima (IPO, Radni ispit) onda mu taj nagon nećete ni probuditi, jer vjerujte bit ce Vam puno lakše u životu!

POMOZIMO ŠKVERU!